Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Novi obračun

Vlada predlaže manje ugovorne i zatezne kamate

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Vlada je s današnje sjednice uputila u Sabor prijedlog zakona o kamatama, kojim bi se propisala maksimalna dopuštena stopa ugovornih kamata u ugovorima između poduzetnika od 12,35 posto, a kod građana 11,35 posto.

Ministar financija Slavko Linić istaknuo je da je to znatno manje od dosadašnjih gotovo 18 posto, koliko je bilo moguće obračunavati prema Zakonu o obveznim odnosima.

Pročitajte i ovo Ivana Kekin, saborska zastupnica (Možemo) Borba za vlast Ljevica smislila novi plan za rušenje HDZ-a: Prvo je potrebno konstituirati Sabor Davor Nađi, Fokus brojne zamjerke Čeka se rasprava o prijedlogu državnog proračuna, oporba već baca kritike: "HDZ je očito u problemu"

Dodaje da Vladinim prijedlogom nisu zadovoljni bankari, jer bi maksimalna dopuštena kamatna stopa po prekoračenju na tekućim računima bila 10,35 posto, a bila je 11 posto. No Vladi je, kaže Linić, prva briga zaštita građana.

Što se tiče najviše dopuštene stope zateznih kamata, predlaže se jedinstvena osnovica, odnosno referentna stopa te se u poduzetničkim odnosima na tu osnovicu dodaje 8 posto, a u ostalim odnosima 7 posto.

Time je zatezna kamatna stopa u poduzetničkim odnosima ujednačena s izračunom u Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama (ZFPPN) te u današnjim uvjetima iznosi 12,35 posto. Prema Zakonu o obveznim odnosima zatezna kamatna stopa je bila 15 posto.

'Porez na kamate je na meniju, no treba odlučiti hoće li biti iskorišten'

Poduzetnici, prema Vladinu prijedlogu, između sebe mogu ugovoriti i drugačiju stopu zateznih kamata, ali ne višu od stope zakonskih zateznih kamata uvećanu za polovinu te stope. U ostalim ugovornim odnosima, stopa zateznih kamata iznosit će 11,35 posto dok je prema Zakonu o obveznim odnosima iznosila 12 posto.

Ministar Linić kaže kako se razmišlja o tome da se u konačnom prijedlogu zakona predloži da se kod načina obračuna zateznih kamata najprije zatvara glavnicu duga a tek onda kamate, neovisno radi li se o kreditu, poreznim potraživanjima ili kućnim režijama.

Primijećeno je, kaže Linić, da se prilikom razduživanja građana i privrede, najveći iznosi odnose na kamate, a ne glavnice, a to znači da se od građana i privrednika stvaraju dužnički robovi i vječiti dužnici. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene