Kroz izmjene dva zakona - o kreditnim institucijama i o potrošačkom kreditiranju, Vlada predlaže konverziju kredita u švicarskim francima te s valutnom klauzulom u "švicarcima" na dobrovoljnoj bazi, ovisi o odluci potrošača, i to za sve kredite u "švicarcima" koji su u otplati, koji su prodani ili na bilo koji način ustupljeni trećoj strani i sl., no ne i na kredite koji su redovno ili prijevremeno otplaćeni.
Pročitajte i ovo
Također, predviđa se i mogućnost konverzije takvih kredita koje su podigle fizičke osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja, obrtnicima, trgovcima pojedincima te nositeljima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
'Bankarski sektor ovime neće biti ugrožen, to neće utjecati na njihovu likvidnost', rekao je Llaovac
Konverzija će se, prema prijedlogu Vlade, provesti na način da se početno odobrena glavnica kredita denominirana u francima pretvori u eure po tečaju koji je bio primjenjiv na dan isplate kredita, a početno ugovorena kamatna stopa u "švicarcima" zamjeni kamatnom stopom za kredite u eurima. Temeljem tog izračuna utvrdit će se novi otplatni plan.
Ministar Lalovac nije u sukobu interesa zbog kredita u "švicarcima"
Ključni korak u postupku konverzije bit će pretvaranje do sada uplaćenih iznosa u iznose kojima će se namiriti rate po novom otplatnom planu. Vladin je prijedlog da se uplaćeni iznos za kredit u švicarcima, a koji je veći od iznosa po kreditima u eurima rasporedi kao preplata. Ta bi se preplata priznavala kroz umanjenje budućih rata, odnosno ne bi se tretirala kao umanjenje glavnice.
Pritom se uvodi ograničenje za korištenje iznosa preplate na buduću ratu i ta bi rata mogla biti umanjena do najviše 50 posto.
U slučaju da je korisnik kredita u "švicarcima" uplatio manje no što bi uplatio da je imao kredit u eurima, banka i taj dužnik trebali bi sklopiti poseban sporazum kojim bi regulirali način na koji će korisnik kredita podmiriti nastalu razliku.
Prema prijedlogu, izračun preostale neotplaćene glavnice u eurima utvrdilo bi se na dan 30. rujna ove godine, za kada je predviđeno da zakonske izmjene stupe na snagu.
Od tog dana počinje teći rok od 45 dana tijekom kojih banke dužnicima preporučenom pošiljkom moraju dostaviti izračune konverzije. Korisnik kredita potom ima pravo u roku od 30 dana od dana zaprimanja izračuna donijeti odluku hoće li taj prijedlog i prihvatiti.
'Bankarski sektor ovime neće biti ugrožen, to neće utjecati na njihovu likvidnost', rekao je Llaovac.
Ako korisnik kredita ne pristane na konverziju, otplata kredita nastavit će se prema početno ugovorenim uvjetima. Odnosno, za takve korisnike kredita na snazi ostaje fiksirani tečaj 6,39 do isteka zakonskog roka (veljača 2016. godine), kao i fiksna kamatna stopa od 3,23 posto (zbog ispunjenja uvjeta aprecijacije švicarskog franka za više od 20 posto).
'Ljudi će napokon moći disati punim plućima, mjera je to kojom pokazujemo da Vladom vlada Vlada, a ne banke', zaključio je Lalovac.
'Zašto su kamatne stope toliko visoke u Hrvatskoj?'
'Oprezno smo prilazili ovom problemu, ali što je puno, puno je. Banke su imale dobit i ne može im biti loše. Ovo nije prijetnja nego najava. Sad smo izjednačili franak i euro. Sad idemo na pitanje zašto su kamatne stope toliko visoke u Hrvatskoj u odnosu na druge države EU. Bit ćemo dosadni kao udav dok svakome ne bude jasno zašto mora plaćati kamatnu stopu 2 i pol puta veću nego u Njemačkoj', rekao je premijer Zoran Milanović, napominjući da ništa neće ići 'preko koljena'. 'To nije knjigovotstveno pitanje, to je životno pitanje', kaže Milanović.
Milanović o #franak: Tražit ćemo do zadnje decimale, dok svakom ne bude jasno zašto mora plaćati 2x veću kamatu i tko tu zarađuje i koliko.
— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) September 10, 2015
Govoreći o nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije ministar Ivan Vrdoljak kazao je da se ne smije dozvoliti mogućnost isključenja plina ili struje socijalno ugroženim građanima u kritičnim trenucima. 'Solidarna naknada bit će 3 lp/kWh, ali s opskrbljivačima smo dogovorili model koji neće opteretiti 4 milijuna građana', kaže Vrdoljak.
Udruga Franak zadovoljna Vladinim rješenjem problema u 'švicarcima'
Udruga Franak zadovoljna je Vladinim rješenjem problema dužnika u švicarskim francima, jer ih ono oslobađa dužničkog ropstva, ali predloženi zakon ima manjih nedostataka o kojima će Franak izvijestiti ministra financija Borisa Lalovca, rekao je jedan od koordinatora Udruge Franak Ivan Kontrec.
'Moramo biti zadovoljni, zakon je korektan iako je rađen u kratkom roku. Ovo je nešto što smo očekivali i što nas miče iz dužničkog ropstva. Zakon ima nekih manjih nedostataka, a njih ćemo pisanim putem uputiti ministru financija', kazao je Kontrec.
'Najbitnije je da nas ovo rješenje miče iz dužničkog ropstva. Budući da će mi glavnica biti umanjena na razuman iznos, sada ću moći otići u neku drugu banku, dobro razmotriti sve ponude i uzeti neki povoljniji kredit, recimo kunski. Mislim da nitko do nas koji imamo kredite u švicarcima neće brzati s odlukama i da će dobro proučiti sve stavke prije potpisivanja bilo kakvog budućeg ugovora', kaže Kontrec.
Dodaje da će se, nakon svega, u budućnosti vjerojatno razviti zdravija konkurencija među bankama žele li zadržati tržište.
U Hrvatskoj udruzi banaka zasad su bez komentara Vladina prijedloga.
Vlada smanjuje parafiskalne namete
Pred Vladom su se našle i izmjene Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, koje plaćaju pravne i fizičke osobe u općinama i gradovima koje trajno ili sezonski ostvaruju prihod pružanjem ugostiteljskih usluga ili obavljanjem djelatnosti povezanih s turizmom, a kojima će se te članarine smanjiti za 15 posto.
Prema podacima Fine, 2014. godine je ukupni prihod od tih članarina iznosio 215,27 milijuna kuna, a u Vladi procjenjuju da će se njihovim smanjenjem gospodarstvo u 2016. godini rasteretiti za gotovo 32,3 milijuna kuna.
'Članarinu koja se plaća turističkim zajednicama smanjujemo za 15 posto, što će u 2016. rasteretiti gospodarstvo za 32,3 milijuna kuna', rekao je ministar turizma Darko Lorencin.
Ministar Siniša Hajdaš Dončić iznio je prijedlog odluke o raspolaganju viškom prihoda nad rashodima Hrvatskog hidrografskog instituta, od čeha će 2,5 milijuna kuna ići za financiranje izmjere zapadne obale Istre. (I.D. / J.K. / Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
KINA I JAPANSukob se pogoršava: "To signalizira potencijalni napad"
-
Oglasila se premijerkaSnažan potres pogodio Japan, osjetio se i u Rusiji: Izdano upozorenje, cunami pogodio dijelove zemlje, evakuacija u tijeku
-
Prikupljanje potpisaPeticija za zabranu molitelja na trgovima već skupila impresivan broj potpisa: Oglasili se Vitezovi
