Osim plina, Vlada mora riješiti i pitanje poskupljenja struje. Udruge za zaštitu potrošača apeliraju - prosječno kućanstvo teško će podnijeti novi udar na kućni budžet.
Pročitajte i ovo
opskrba plinom
Gradska plinara se oglasila nakon odluke regulatorne agencije o računima Međimurje-plina
ZAVRTANJE PIPE
Rusija obustavlja isporuku plina jednoj od zadnjih europskih zemalja koje ga još uvoze od nje
Hoće li, i za koliko poskupjeti plin? Najave po kojima će plin od prvog travnja poskupjeti za 15 do 20 posto u srijedu nitko nije htio ni potvrditi, ni demantirati. O svemu su u srijedu raspravljali premijer Andrej Plenković i državni tajnik za energetiku Ante Čikotić, a pred kamerama je govorio samo ministar financija Zdravko Marić.
Marić: "Strpio bih se do konačne izjave"
"Ja nisam bio prisutan jer sam u tom trenutku bio u Bruxellesu, ali nastavljamo te daljnje razgovore, i onda ćemo između ostalog objaviti što i kako će se događati“, kaže Marić koji na pitanje mogu li građani očekivati poskupljenje odgovara: „Ja bih se još strpio do konačne izjave“
Ništa konkretniji nisu bili ni u ministarstvu zaštite okoliša Slavena Dobrovića.
Poručuju nam tek da se intenzivno radi na modelima po kojima će se izračunavati cijena plina.
Od 1. travnja cijena plina trebala bi se formirati prema tržišnom principu. Jača konkurencija trebala bi donijeti niže cijene, ali stručnjaci upozoravaju - desit će se upravo suprotno. Deregulacija tržišta dogodit će se u nezgodno vrijeme, jer su zbog duge i hladne zime, tržišne cijene plina porasle. HEP, kao najveći oprskrbljivač plinom u Hrvatskoj, danas vrlo šturo.
"HEP je u obavezi naravno sukladno zakonskim rješenjima i odlukama vlade se ponašati kao tržišni igrač koji poštuje zakone i regulativu koja se donosi u određenom području. Govori se o poskupljenjima od 15 do 20 posto. Može li se odrediti gornja granica za kućanstva? Ne možemo mi to procjenjivati“, kaže Tomislav Rosandić, član Uprave HEP-a.
"Socijalno nepravedno"
Sto kilovata plina u Hrvatskoj košta 4,3 eura. Prosječna cijena u EU je skoro dva eura veća, odnosno, iznosi 6,2 eura. Jeftiniji plin od nas imaju samo Rumunji, Bugari i Poljaci, između tri i četiri eura. Cijene energenata, smatraju u Društvu Potrošač, nikako ne bi smjele rasti.
"To je socijalno nepravedno. Nije u redu da čovjek koji ima prosječnu plaću 5 tisuća kuna, 2 ili 3 tisuće kuna mora davat za život osnovni, od struje, vode, plina, pa do hrane i tako dalje“, kaže Dijana Kladar iz Društva Potrošač.
Osim o cijeni plina, o kojoj bi Vlada trebala odlučivati na sjednici u četvrtak, treba riješiti i pitanje struje, čija bi cijena također trebala rasti zbog veće naknade za obnovljive izvore energije.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr