Pokazalo je to epidemiološko istraživanje o raširenosti nasilja nad djecom u obitelji i među vršnjacima provedeno među 3.644 učenika petih i sedmih razreda osnovne škole te drugog razreda srednje škole i 2.808 njihovih roditelja.
Psihičko zlostavljanje u 2011. doživjelo je 21 posto djece, a kao neki od primjera takvog zlostavljanja su izjave roditelja kojima želi da mu je dijete mrtvo ili da se nikada nije rodilo, ili pak prijetnje da će dijete izbaciti iz kuće ili poslati da živi negdje drugdje.
Tjelesno kažnjavanje, poput šamara, čupanja za kosu, udaraca po stražnjici, iskusilo je prethodne godine 41 posto djece, a tjelesno zlostavljanje - udarce nogom ili šakom u glavu - 23,6 posto djece. Pokazalo se ujedno da ona djeca koja češće doživljavaju tjelesno kažnjavanje češće doživljavaju i tjelesno zlostavljanje.
Istraživanje koje su provodili stručnjaci Studijskog centra socijalnog rada zagrebačkog Pravnog fakulteta predstavljeno je na današnjoj nacionalnoj konferenciji 'Raširenost nasilja nad djecom u obitelji i među vršnjacima', a projekt je dio trogodišnjeg međunarodnog istraživačkog projekta BECAN, koji se provodi u devet zemalja jugoistočne Europe uz financijsku potporu Europske unije.
Predstavljanju je prisustvovala i potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne skrbi Milanka Opačić, koja je ocijenila kako se teška socijalna situacija, prisutna u posljednjih nekoliko godina, prelomila upravo preko leđa onih najslabijih u obitelji, a to su djeca.
'Nasilje je neprihvatljivo'
Najavila je izmjene nekih zakona kako bi se rasteretili centri za socijalnu skrb i bili veća potpora obiteljima, dok će se kroz Obiteljski zakon, kaže, nastojati smanjiti na najmanju moguću mjeru probleme koji se javljaju prilikom konfliktnih prekida braka, gdje vrlo visoki postotak djece trpi zlostavljanja.
'Za sve drugo moramo raditi na edukaciji i svijesti ljudi da je nasilje neprihvatljivo, da se ono ne smije primjenjivati na djeci, te da su ga oni koji za njega znaju dužni prijavati. O nasilju se ne smije šutjeti, a ljude treba educirati da s djecom sve mogu riješiti razgovorom i da batina nije nikakvo rješenje', rekla je ministrica Opačić.
Istraživanje, u kojemu je sudjelovalo 75 škola te 55 centara socijalne skrbi, pokazalo je da su djeca više izložena nasilju u obitelji što je ta obitelj više izložena različitim životnim stresovima, poput financijskih poteškoća, nezaposlenosti i slično.
Također 32 posto roditelja nije bilo sigurno da je u Hrvatskoj zakonom zabranjeno svako nasilje nad djecom unatoč različitim kampanjama koje su pokretane s ciljem zaustavljanja tjelesne kazne u odgoju.
>> Učenik napao kolegu stolicom i bokserom
Nacionalna koordinatorica projekta, prof. Marina Ajduković kaže kako su je rezultati istraživanja iznenadili jer je očekivala da je svjesnost o štetnosti nasilja više doprla do svijesti roditelja.
'Istraživanje je pokazalo kako je vršnjačko nasilje i neki oblici nasilja u obitelji još uvijek svakodnevica kod nas. No, to ne treba čuditi kada se stavi u društvenu perspektivu. Mnogi roditelji su nam rekli - nemojte pitati samo kako radimo nego i kako živimo, pa smo istraživanjem dobili i sliku trenutka u kojemu veći subjektivni osjećaj siromaštva, loše mentalno i fizičko zdravlje itd., dovode i do većih rizika. A 2011. je bila teška godina za obitelji', kazala je Ajduković.
Podaci o izloženosti djece nasilju u vršnjačkim odnosima potvrdili su pak da su različiti oblici psihičkog (ogovaranje, prijetnje, izolacija, vrijeđanje licem u lice te internetom) i fizičkog nasilja (udaranje, guranje) svakodnevnica u životima djece. Nasilno ponašanje od svojih vršnjaka jednom mjesečno ili češće doživljava 29,9 posto djece, dok je 21,3 posto nasilno prema vršnjacima. (Hina)
