HDZ o aferi prisluškivanja: 'Htjeli smo zvati Milanovića, ali bolje da on što manje govori'

Odmah po početku sjednice, Ivan Šuker je zatražio stanku u ime kluba zastupnika HDZ-a, kako bi međusobno raspravili o aferi prisluškivanja koja je ovih dana odjeknula javnošću. Njegov su primjer slijedili i Igor Dragovan u ime zastupnika SDP-a i Damir Kajin u ime zastupnika IDS-a.

Pročitajte i ovo "Netko se uključio" VIDEO Ovo je podiglo atmosferu, smijeh je odzvanjao sabornicom: "Triput je triput!" 151 zastupnik Ovo su svi zastupnici u 11. sazivu Hrvatskog sabora

Nakon stanke u ime kluba HDZ-a govorio je zastupnik Tomislav Čuljak koji za govornicom rekao kako su planirali u Sabor pozvati premijera Milanovića, ali su se predomislili. 'Htjeli smo u Sabor pozvati Milanovića, ali nakon jučerašnje konferencije je bolje da on što manje govori jer izvrtanjem činjenica samo dolijeva ulje na vatru, a ne radi kako bi se otrkrila istina. Pitamo se želi li premijer stvoriti policijsku državu?', upitao je Čuljak i dodao kako će HDZ pokrenuti formiranje istražnog povjerenstva. 'Prema praksi EU uobičajeno bi bilo da ministar unutarnjih poslova podnese ostavku ili da premijer zatraži njegovu ostavku zbog razmjera ove afere i njenih posljedica', nastavio je Čuljak.

Na HDZ-ove tvrdnje odgovorio je SDP-ov Igor Dragovan. 'Mi ćemo se pridržavati demokratskih standarda, 9 mjeseci su ljudi u obavještajnoj zajednici imali potpuno povjerenje Vlade, a do svih promjena je došlo u skladu sa zakonom', rekao je Dragovan i dodao kako ništa neće biti sakriveno od hrvatske javnosti. 'Kada neki ljudi naprave krtive poteze, a dobili su povjerenje prije 9 mjeseci i kada dođe do toga da moraju otići, tada se pokazuje da su to bili stranački pozicionirani ljudi sve ove godine', dodao je Dragovan. 'Ako se želi utvrditi prava istina onda se to radi kroz parlamentarni nadzor i saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a ako se želi praviti i dalje gužva, izvrtati činjenice i govoriti o nekim izvještajima za koje mi ne znamo i nismo ih vidjeli, onda se traži istražno povjerenstvo koje, sukladno zakonu, neće moći dobiti sve relevantne podatke, zbog stupnja tajnosti', rekao je Dragovan.

Za raspravu se javio i Damir Kajin u ime kluba zastupnika IDS-a koji je ustvrdio kako 'gdje ima dima, ima i vatre'. 'Zar predsjednik države i Vlade ne bi trebali imati svoje ljude u tim sustavima, ako netko treba biti nervozan to bi trebali biti oni, ali bi trebali biti i ljudi koji su izašli iz tog sustava. Ako je netko prekoračio ovlasti taj mora snositi posljedice, Slušajući jučer premijera i predsjednika to se nije dogodilo', rekao je Kajin dodavši kako je vlast trebala ranije reagirati, no da on vjeruje i jednom i drugom predsjedniku.

Sjednica se nastavila raspravom o Zakonu o registru birača kojim Vlada namjerava evidenciju birača uskladiti sa stvarnim stanjem biračkog tijela, s obzirom na to da iz sadašnje evidencije proizlazi da u Hrvatskoj ima više birača nego stanovnika.

>> I to smo dočekali: Hrvatska počinje brisati fantomske birače s popisa

Zakon je Saboru predstavio ministar uprave Arsen Bauk koji je kao glavni problem istaknuo razliku od 600.000 osoba u evidenciji prebivališta u odnosu na popis birača, te kako su po tom pitanju najkritičnija područja uz granicu s BiH.

Prijedlogom novoga zakona registar birača uspostavio bi se kao jedinstvena elektronička baza podataka svih hrvatskih državljana koji imaju biračko pravo, pri čemu bi postojale dvije evidencije - registar birača i popis birača. Registar bi se odnosio na elektroničku bazu o biračima koji imaju biračko pravo i vodio se po službenoj dužnosti kroz tri evidencije (onih sa stalnim boravištem u Hrvatskoj, onih koji nemaju trajno boravište u Hrvatskoj, te državljana EU).

Popis birača sastavljao bi se nakon zatvaranja registra, a zaključivao bi se najkasnije osam dana prije dana određenog za održavanje izbora, odnosno referenduma. Zakonska je novina i institut aktivne registracije za hrvatske državljane bez trajnog boravišta u Hrvatskoj, koji žele glasovati na izborima ili na državnom referendumu.

Ministar Bauk najavio je i kako će ukinuti segregaciju pripadnika nacionalnih manjina na biračkim mjestima. Prijedlog je da budu na općem biračkom popisu te da se ne moraju izjašnjavati o nacionalnoj pripadnosti, a da prilikom glasovanja dobiju listić na kojem će biti obje liste te da zaokruže jednu od te dvije liste. Kako će to tehnički biti izvedeno još uvijek razmišljaju, no za sređivanje popisa birača ne planiraju velike troškove

Popis birača koji se temelji na stvarnom stanju biračkog tijela, naglasio je Bauk, Hrvatskoj je nužan, budući da po evidenciji MUP-a prebivalište u Hrvatskoj ima oko 5 milijuna građana, a u isto vrijeme je oko 4,4 milijuna osoba u popisu stanovništva, odnosno oko 600 tisuća ljudi manje nego u policijskoj evidenciji.

Iz toga, istaknuo je, proizlazi i nesređeno stanje u biračkim popisima, što posebno do izražaja dolazi u dijelovima Hrvatske gdje je prije Domovinskog rata većinski živjelo srpsko stanovništvo, koje je ostalo u evidencijama prebivališta, kao i u područjima koja graniče s BiH, gdje s obje strane granice žive osobe s hrvatskim državljanstvom.

>> Ministar Bauk objasnio 'razliku od 300.000 birača'

Prijedlogom novoga zakona registar birača uspostavio bi se kao jedinstvena elektronička baza podataka svih hrvatskih državljana koji imaju biračko pravo, pri čemu bi postojale dvije evidencije - registar birača i popis birača.

Bauk je naglasio kako bi u popis birača iz registra ušli svi hrvatski građani koji imaju prebivalište u Hrvatskoj i važeće osobne iskaznice, njih oko 3.750.000, 'što je puno realniji broj od sadašnjih 4.100.000 koliko imamo u popisu birača'.

Preostalih 339.650 osoba biračko bi pravo mogle ostvariti ako svoje osobne dokumente usklade sa zakonom, odnosno dobiju važeću osobnu iskaznicu, 'što je i minimum koji bi država trebala zahtijevati od pojedinca', ili da na dan izbora od nadležnog ureda državne uprave dobiju potvrdu temeljem koje se iz registra mogu upisati u popis birača.

'Na taj način Hrvatska će dobiti popis birača koji više odgovara stvarnom stanju, a s druge strane oni državljani koji nisu regulirali svoj status, odnosno svoje osobne dokumente, dobit će razlog više da to naprave, da ne budu u prekršaju', poručio je ministar.

Registar bi se odnosio na elektroničku bazu o biračima koji imaju biračko pravo i vodio se po službenoj dužnosti kroz tri evidencije (onih sa stalnim boravištem u Hrvatskoj, onih koji nemaju trajno boravište u Hrvatskoj, te državljana EU).

Popis birača sastavljao bi se nakon zatvaranja registra, a zaključivao bi se najkasnije osam dana prije dana određenog za održavanje izbora, odnosno referenduma.

Zakonska je novina i institut aktivne registracije za hrvatske državljane bez trajnog boravišta u Hrvatskoj, koji žele glasovati na izborima ili na državnom referendumu.

Aktivna registracija provodila bi se za svake izbore te bi samo aktivno registrirani birači mogli ući u popis birača - u inozemstvu će ih obavljati diplomatsko-konzularna predstavništva, a u Hrvatskoj nadležni uredi prema mjestu gdje će se birači zateći na dan izbora odnosno referenduma.

>> Bauk: Birački popisi bit će riješeni do lokalnih izbora

Bauk očekuje da će se tim rješenjem smanjiti broj od 450.000 birača bez prebivališta u Hrvatskoj, odnosno onih koji žive u dijaspori, i to na način da će se odrediti točna brojka onih koji se registriraju pred svake izbore, a ukloniti svaka mogućnost da se na popisu birača nađu umrle osobe.

'Time ćemo dobiti realniji broj birača zainteresiranih za glasanje u Hrvatskoj, što bi nam u nekom od sljedećih izbornih ciklusa omogućilo uvođenje nekih drugih instrumenata za ostvarivanje biračkog prava, a ne glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima', poručio je.

Zakon predviđa i da će svi hrvatski državljani biti upisani na općem biračkom popisu prema mjestu prebivališta, a pripadnici nacionalnih manjina i na dodatnom biračkom popisu. Tako se želi ukinuti dosadašnja, kako je rekao Bauk, segregacija da se pripadnici manjina moraju na samom biračkom mjestu nacionalno izjašnjavati.

Potporu ovom zakonu dao je klub zastupnika SDP-a u čije je ima govorila Tonka Ivčević istaknuvši kako je ovaj zakon 'korak naprijed uređenju izbornog sustava', te kao glavni problem prepoznavši osobe koje prebivaju u BiH, a pravo glasa imaju u Hrvatskoj. Istaknula je i nesrazmjer diljem Hrvatske između broja stanovnika i broja birača. SDP je pozdravio i ideju o aktivnoj registraciji birača kojom će se održati aktualnost registra birača.

Dragutin Lesar kritizirao je , kako kaže, 'opća neusklađenost unutarvladinih resora', po pitanju ovog prijedloga zakona. 'ovaj zakon previđa da je Zakon o prebivalištu već usvojen, a to nije tako', konstatirao je Lesar.

Damir Kajin je konstatirao kako se ovaj zakon mora podržati jer se hitno 'mora srediti ovaj nered i da se ukloni još jedna nelogičnost koja nas čini zemljom paradosksom'. 'Mi smo jedna od rijetkih država koja ima više birača no stanovnika, to nije normalno ni prirodno, ali je moguće tu kod nas i moguće je jer se na taj način pogodovalo jednoj stranici koja djeluje ovdje', rekao je Kajin.

SDSS-ov Mile Horvat pozdravio je nastojanja predlagatelja zakona o sređivanju popisa birača, te o ideji o ukidanja segregacije pripadnika nacionalnih manjina na biračkim mjestima.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook