Taj poziv, kako podsjeća, temelji se na zaključcima koje su ministri prihvatili 10. prosinca, na dan kada se u svijetu obilježava 25. obljetnica Konvencije UN-a o pravu mora.
Pročitajte i ovo
Zapisnik sa sastanka triju državnih tajnika, kako napominje Vidas, tu se prikazuje kao sporazum kojim se Hrvatska navodno do daljnjega odrekla prava na primjenu ZERP-a na članice EU-a. No, pravo na gospodarski pojas (i ZERP) temelji se na Konvenciji UN-a o pravu mora, izjavio je.
Prema njegovim riječima Konvencijom su izričito propisani uvjeti za izuzimanje od pojedinih odredaba, kao i procedura. Naime, već o samoj namjeri sklapanja sporazuma s takvim učinkom potrebno je prethodno, putem glavnog tajnika UN-a kao depozitara Konvencije, izvijestiti sve ostale stranke, danas 155 država, kaže Vidas, dodajući kako je ta procedura u lipnju 2004. propuštena, pa već iz tih razloga tekst zapisnika ostaje bez pravnog učinka.
"Sve članice EU su stranke Konvencije UN-a i dužne su ju poštivati. To je ovdje smisao načela 'pacta sunt servanda', ali i uvažavanje vladavine prava kao temelja Unije", ističe Vidas.
Smatra kako je za Hrvatsku kao kandidatkinju za EU najprimjerenije praćenje prakse članica EU s obzirom na gospodarske pojase. Gotovo sve obalne zemlje EU proglasile su svoje pojase (gospodarske, ribolovne, ekološke) temeljem Konvencije UN-a, uključujući i većinu sredozemnih članica. Italija je 2006. usvojila zakon o ekološkoj zoni, podsjeća.
Navodi kako je Finska svoj raniji ribolovni pojas na Baltičkom moru 2005. proširila u puni gospodarski pojas.
"To je za Hrvatsku i Jadran važno i iz sadržajnih razloga. Kao i na Baltiku, i u Jadranskom su moru specijalizirani istraživački centri Europske komisije utvrdili često izlijevanje nafte s brodova, npr. ispiranje tankova. Usto, EU proklamira zalaganje za očuvanje ribljeg fonda, a u Jadranu su vrijedna pridnena riblja naselja ugrožena devastirajućom praksom koćarenja i nereguliranim ribolovom", ustvrdio je.
Po mišljenu Davora Vidasa u prilog pune primjene ZERP-a govori međunarodno pravo, europska praksa i stvarne, legitimne potrebe zaštite Jadrana. A upravo po svojoj razvedenoj jadranskoj obali i očuvanom moru, Hrvatska je prepoznata u cijelom svijetu, istaknuo je.
Davor Vidas, direktor je Odjela za pomorstvo i pravo mora norveškog Instituta Fridtjof Nansen. Znanstvenu karijeru u međunarodnom pravu započinje 1984. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, da bi se koncem 1992. pridružio Institutu Fridtjof Nansen u Oslu, na poziv da koordinira međunarodni projekt između akademskih institucija iz Australije, Čilea, Norveške i SAD-a. Od tada do danas bio je šef mnogih timova stručnjaka sa svih kontinenata, konzultant međunarodnih organizacija poput OECD-a, UNEP-a, dugogodišnji savjetnik raznih izaslanstava norveške vlade na diplomatskim konferencijama, predavač na svjetskim sveučilištima, znanstvenim institucijama i simpozijima. Član je međunarodnog Savjeta Instituta za pravo mora na američkom Berkeley Sveučilištu. Autor je više knjiga i studija o zaštiti morske okoline, pravu mora, i polarnim krajevima, a znanstveni eseji i članci tiskani su mu u časopisima i izdanjima u većem broju zemalja u Europi, u SAD-u i Australiji.
Školska knjiga ljetos mu je objavila knjigu "Zaštita Jadrana", a Naklada MD 2004. zbirku pjesama "Sjeverno svjetlo".
