Zatim se otkrilo i kako je vilu u Zagrebu krajem prošle godine kupio po cijeni od 230 eura po kvadratu, što je daleko manje od tržišne cijene.
Pročitajte i ovo
Putin nikad bjesniji
"Mislili smo da će dobiti srčani udar": Ni loši vojni rezultati nisu ga toliko uzrujali. Zbog ljubavnice izgubio živce, psovao i vikao
Dio novca ide Hrvatskoj
Luksuzna trokatnica otišla za vrtoglav iznos: Prodana zgrada jugoslavenske ambasade u New Yorku
Viceguverner Roman Šubić za Dnevnik Nove TV priznao je da je riječ o navedenom iznosu, ali je dodao kako u tom poslu nema ništa sporno.
"Informacija o prodaji potraživanja bila je javno dostupna, čime je omogućeno svim zainteresiranima ravnopravno iskazivanje interesa za kupnju, a ugovor o ustupu i prijenosu tražbine odnosno sklapanje ugovora o kupoprodaji nekretnine realizirano je u skladu s važećim propisima. Stoga u procesu kupoprodaje spomenute nekretnine ne može biti govora ni o nezakonitom postupku, niti o sukobu interesa", navodi.
Ponovio je kako je informaciju o prodaji vile vidio u oglasniku te putem javne dražbe Općinskog građanskog suda.
"Nakon dvaju neuspjelih postupaka prodaje nekretnine na javnoj dražbi po prodajnim cijenama definiranima zakonom, a što je utjecalo na njenu konačnu cijenu, svoj interes za stjecanje predmetne nekretnine izrazio sam u pismu namjere upućenom agenciji koja je prodavala potraživanje, a potom sam ga realizirao sklapanjem Ugovora o kupoprodaji nekretnine s prethodnim vlasnikom nekretnine.
Podatak o kupoprodajnoj cijeni nekretnine koji navodite jest ispravan i odgovara ukupnoj površini od 1.077 m2, što uključuje kuću sa okućnicom, kako je upisano u imovinskoj kartici dostavljenoj Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa", zaključuje.
Index je u posjedu ugovora u kojem stoji da je Šubić vilu ukupno platio malo manje od 1,9 milijuna kuna. U imovinskoj kartici napisao je kako vila vrijedi 3,05 milijuna kuna.
Vila je na dražbu dospjela nakon što jedna zagrebačka poduzetnička obitelj nije mogla otplaćivati kredit, a banka je dug prodala agenciji. Iako HNB odobrava prodaju plasmana građana agencijama i ima uvid u njih, iz središnje banke ističu kako viceguverner ne raspolaže podacima o pojedinačnim kreditnim obvezama potrošača niti o njihovoj mogućoj prodaji