Veliki petak kršćanski je blagdan koji se slavi u petak prije Uskrsa i čini dio Vazmenog trodnevlja zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom. Na taj dan se kršćani diljem svijeta prisjećaju Isusove muke i smrti na križu.
Na današnji dan nema misnih slavlja, no obilježavaju se brojni obredi i procesije tijekom kojih se koristi crvena, boja mučeništva i pobjede. Najpoznatiji od tih obreda je križni put kojim se obilježava osjećaj sudioništva u Kristovoj žrtvi.
Pročitajte i ovo
Također karakteristično za Veliki petak je i oltar bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira Isusovu ogoljenost kao i potrebu za tišinom i žalosti koju vjernici prakticiraju na ovaj dan.
Tradicionalni običaji na Veliki petak
Katolici stariji od 18 i mlađi od 60 se na ovaj dan obavezno pridržavaju posta dok je za sve vjernike starije od 14 obavezan i nemrs. Vjernici koji poste jedu samo jedan puni obrok u danu, a oni koji se pridržavaju i nemrsa redovito jedu, ali izbjegavaju meso. Crkva preporučuje nemrs i na ostale petke u godini.
Pročitajte i ovo
Iz toga proizlazi običaj pripremanja ribe i ostalih plodova mora, a uz morske plodove, u kontinentalnim dijelovima Hrvatske ljudi najčešće konzumiraju grah, suho voće te tijesto sa sirom i orasima ili makom.
Nekada su se na ovaj dan molile 33 Isusove krunice i pilo čašu crnog vina kao uspomena na Isusovu prolivenu krv dok je danas tradicionalno sve tiho. Posebno se izbjegavaju teški fizički poslovi.
U hrvatske običaje na Veliki petak ubrajaju se i tzv. "žudije" odnosno čuvari Kristova groba specifično za južnodalmatinske krajeve. Žudije su sastavljene od 12 stražara predvođenih zaposvjednikom odnosno judom kao trinaestim članom. Odjeveni su odore rimskih vojnika, a cijeli obred završava Velikom subotom.
