Obavijesti Video Pretražite Navigacija
'Treba informirati javnost'

Britanija, Francuska i Nizozemska žele nadzor za Hrvatsku

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Raskorak između građana i političkih elita oko ulaska Hrvatske u EU sve je veći.

U Bruxellesu još nema odluke o Hrvatskoj. No, već i danas je jasno - Britanija, Francuska i Nizozemska su zemlje koje žele nadzor za Hrvatsku. Podršku Hrvatskoj su pak, najotvorenije dali i o nama su najpozitivnije govorili Mađari i Česi. S večere ipak stižu vijesti - mnogi još imaju predrasude o Hrvatskoj!

Pročitajte i ovo Viktor Orban - 1 Kritizirao EU Orban ponovno podigao prašinu: "Mi nismo u ratu s Rusijom, oni su" Viktor Orban uputio kritike europskim birokratima Sastao se s Vučićem Orban iz središta Europske unije kritizirao birokrate: "Poslat ćemo ih tamo gdje im je mjesto, na smetlište povijesti"

'Francuski prijedlog da se uspostavi mehanizam za praćenje ispunjavanja obveza preuzetih u pristupnim pregovorima u razdoblju od završetka pregovora do dana stupanja u članstvo ima za cilj pomoći Hrvatskoj, koja će biti 28. članica EU-a i uspješna priča proširenja', izjavio je francuski ministar za europska pitanja Laurent Wauquiez.

'Francuska se zauzima za ulazak Hrvatske, koja može biti uspješna priča proširenja. To je zemlja koju Francuska cijeni, koja je učinila goleme napore u reformama i prilagodbama europskim standardima', rekao je Wauquiez, koji je razjasnio čitavu zbrku nastalu zbog proturječnih informacija, koje su dolazile iz visokih diplomatskih izvora.

'Francuska zagovara monitoring samo do ulaska'

Prema nekim izvorima, Francuska je navodno predlagala da se monitoring uvede i nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo, što je Wauquiez opovrgnuo.

'Francuska predlaže program praćenja u razdoblju od zatvaranja pregovora do stvarnog ulaska u članstvo', rekao je Wauquiez, koji predstavlja Francusku na neformalnoj raspravi o Hrvatskoj u ponedjeljak navečer u Bruxellesu.



Cilj takvoga monitoringa, koji nije vezan striktno uz Hrvatsku, nego je plod francuskog razmišljanja o tome kako izbjeći ponavljanje pogrešaka iz prošlosti i kako osigurati da se izbjegne 'crna rupa', koja nastaje u razdoblju od završetka pregovora do ulaska u EU, rekao je.

Jedna od lekcija naučenih iz prijašnjih pogrešaka jest da nakon završetka pregovora 'dođe do usporavanja ritma, svi imaju dojam da su prešli ciljnu crtu i onda opada intenzitet reformskih napora. Druga je lekcija da treba osigurati da se sve strukture i mehanizmi koji se uspostave tijekom pristupnih pregovora doista i koriste, rekao je Wauquiez navodeći primjer osposobljavanja sudaca. 'Uspostavljena je škola za obrazovanje sudaca i program za njihovo osposobljavanje i sada treba vidjeti da li to funkcionira u praksi', rekao je Wauquiez.

Uspostavom mehanizma za praćenje izbjegavaju se dva problema; prvo da se ne ulazi u EU, a da zemlja nije spremna, što se ranije događalo i drugo da se ne uspostavi mehanizam monitoringa bez vremenskog ograničenja i bez prave efikasnosti, kao što je Mehanizam za suradnju i verifikaciju, koje je nametnut Bugarskoj i Rumunjskoj, rekao je francuski ministar.

'U slučaju da se ne poštuju obveze pristupanje može biti odgođeno'

Na pitanje kako bi taj mehanizam funkcionirao u praksi, Wauquiez nije htio ulaziti u pojedinosti, jer je riječ o prijedlogu za koji je potrebna suglasnost svih članica.

'Ne želim ulaziti u pojedinosti, ali cilj je definirati točke za koje je potreban nadzor, na primjer obrazovanje sudaca ili poštovanje pravila tržišnog natjecanja, dakle to nije ograničeno samo na poglavlje Pravosuđe i temeljna prava, iako to poglavlje predstavlja samu srž', rekao je.



U slučaju da se ustanovi da se ne poštuju obveze, 'jasno je da bi pristupanje moglo biti odgođeno', rekao je Wauquiez. Na pitanje može li biti financijskih posljedica, Wauquiez je rekao da Francuska tu ne predlaže ništa novo, jer već sada u mehanizmu pretpristupnog fonda IPA postoji mogućnost uskraćivanja sredstava ako se ne poštuje obveze.

Francuska želi da se ubuduće kod ulaska u schengenski prostor, unutar kojeg su ukinute granične kontrole, ne ocijenjuju samo tehnički kriteriji kao što je do sada bio slučaj.

Pariz također želi da se u schengenski sporazum uvede zaštitna klauzula, koja bi omogućila bolje upravljanje krizama, poput nedavnog slučaja kada je mnoštvo izbjeglica iz Tunisa preplavilo talijanski otok Lampedusu.

'Mi želimo da Hrvatska uđe u novi, reformirani schengenski prostor, kada bude spremna, i stoga je logično da se to odmah poveže', rekao je Wauguez, dodajući da to ne treba brkati s mehanizmom monitoringa koji je isključivo za razdoblje do stupanja u članstvo.

Wauquiez je rekao da je francuski prijedlog naišao na 'pozitivan odjek' kod ostalih zemalja članica.

"Mi pokušavamo postići kompromis između onih zemalja koje žele pristup Hrvatske odmah i onih koji su za sporije pristupanje. Naš je pristup konstruktivan kako bi se izbjeglo da neke zemlje zaustave ili uspore hrvatsko pristupanje", rekao je.

Vandoren: Važno je omogućiti Hrvatskoj da iskoristi fondove EU

U Hrvatskoj je danas održan Okrugli stol o završetku pregovora s Europskom unijom organiziranog u zagrebačkom Novinarskom domu.

Hrvatski i europski stručnjaci naglasili su potrebu informiranja javnosti o načinu funkcioniranja Unije. Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije, naglasio je kako je sada, nakon što smo ušli u završnu fazu pregovora, potrebno početi razmišljati o koracima nakon pristupanja.

>> Vandoren: Hrvatski glas čut će se na svjetskoj i europskoj razini

'Vrlo je važno omogućiti Hrvatskoj da iskoristi fondove, bit će vrlo važno i da su prvih dana pristupanja svi potrebni adminstrativni kapaciteti spremni na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini i da veliki infrakstrukturni projekti budu pripremljeni, sada jer je to vrlo zahtjevan zadatak', kazao je Vandoren.

U Bruxellesu traje radna večera na čijem je meniju okončanje hrvatskih pristupnih pregovora s Unijom. Mađari kao predsjedavajući lobiraju za Hrvatsku. 'Mađarsko predsjedništvo naporno radi kako bi pristupni pregovori bili zaključeni do kraja lipnja, tj. sastanka šefova država i Vlada 24. lipnja. Naglasak nije na mađarskom predsjedništvu, već na procesu proširenja stabilnosti regije i interesu Europe u cjelini', kazao je mađarski ministar vanjskih poslova Janos Martonyi.

Rasprava je neformalna pa večeras i neće biti nikakve odluke. 'Završit će veoma kasno večeras i dogovorili smo da neće biti nikakvih izjava za medije i zbog činjenice da neće biti nikakvih odluka. To je samo otvorena razmjena mišljenja', dodao je Martonyi.

Mišljenja zemalja članica su podijeljena. Otvoreno je na Hrvatsku stranu stala Češka. 'Konačno ćemo doznati kada će Hrvatska biti primljena. Mislim da nema smisla razgovarati o ikakvoj odgodi. Odluka treba biti donesena danas', smatra češki ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg.

Brzo okončanje pregovora podržava i Italija. Ministar Fratini očekuje da će pristupni ugovor biti potpisan početkom jeseni. Međutim, nekoliko zemalja zagovara francuski prijedlog monitoringa za poglavlje pravosuđa sve do punopravnog članstva. 'Podržavamo brzo zaključenje pregovora, ali i učinkovit nadzor ispunjavanja preuzetih obveza', kazao je Alain Juppe, francuski ministar vanjskih poslova.

Velika Britanija i neke nordijske zemlje bi vrlo rado da se poglavlje o pravosuđu još neko vijeme ne zatvori. U svakom slučaju Britanija još želi čuti i glavnog haškog tužitelja Brammertza.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene