Odjeci možda i najvažnije presude u povijesti hrvatskog pravosuđa: "Ovo je bila dvostruka kocka s tuđim novcem"

Udruga Franak osnovana je s ciljem zaštite i ostvarivanja prava potrošača korisnika usluga kreditnih i financijskih institucija, u skladu s pravnom regulativom Republike Hrvatske te pravnom stečevinom Europske Unije. Nakon gotovo desetljeća čak 70.000 građana od 125.000 koliko ih je diglo kredit u švicarskim francima, dobile su pravo za podizanje tužbe protiv osam banaka. Naime, Ustavni sud zapečatio je ništetnost valutne klauzule švicarskog franka.

Pročitajte i ovo Poželjan posao Navala na Ustavni sud, prijavilo se 66 kandidata, ali nisu svi bili uspješni: "Mislim da postoji razum" Slučaj švicarac Goran Aleksić o najavi nadzora u RBA-u: "Vujčić i ostali u HNB-u odavno znaju da banke krše hrvatske zakone"

''Možemo reći da se radi o najvažnijoj presudi u povijesti hrvatskog pravosuđa sa svakako najvećim financijskim posljedicama. Teoretski da svi potrošači tuže procjenjuje se da bi banke morale vratiti između 20 i 25 milijardi kuna'', rekao je tim povodom odvjetnik Igor Metelko.

Napomenuo je da se ne radi o samo CHF kreditima, već i euro i kunski krediti koji su ugovoreni do 2013. godine koji također sadrže jednostavno promjenjivu kamatnu stopu koja se mijenja internom odlukom banke. ''Radi se o jednako tako nepošteno ugovorenoj odredbi koja je također podložna utuženju'', istaknuo je Metelko.

No kako je uopće došlo do toga da su banke oštetile korisnike kredita?

''Kupuje se CHF u vrijeme krize i njemu jako naraste vrijednost, a banke kao prvo nisu imale CHF kao pokriće za kredite, a morale su ga imati. I što su onda radile? Kockale su se novcem štediša tako da su novac štediša u eurima i kunama van bilance prebacivale u franke da bi onda imale pokriće za kredite s valutnom klauzulom franak'', rekao je Goran Aleksić, koordinator Ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak.

Rekao je da su ugrozile štedišu i kockale su se njegovim novcem, a ugrozili su i njega kao vjernog korisnika kojem su uvalili proizvod koji je rizičan. ''Dakle, dvostruka kocka s tuđim novcem'', ističe Aleksić.

Preostalih 55.000 građana koji su podigli stambeni kredit odnosno konvertirali kredite morat će pričekati još koji mjesec prije podizanja tužbe. ''Bitno je da je kredit CHF i takav čovjek ima pravo tužiti, s time da oni koji su konvertirali, njih 55. 000 tisuća trebaju čekati odluku suda EU, ako još nisu tužili, a oni koji nisu konvertirali ili možda još dan danas otplaćuju CHF kredite oni nemaju što čekati, oni moraju tužiti i uzeti svoj novac. Ako je netko digao kredit u drugoj banci također može tužiti, ali on mora na sudu dokazati da je to bila ista situacija kao u kolektivnoj presudi, a bila je'', dodao je Aleksić.

Svakom tužitelju pripada između 50% i 80% posto kunskog iznosa realiziranog kredita. ''Tako se otprilike procjenjuje, ako uzmemo u obzir i obeštećenje po valutnoj klauzuli i obeštećenje po osnovi jednostavno promjenjive kamatne stope i tome se pridaju i zakonske zatezne kamate koje teku od svakoga dana mjesečne preplate sve do isplate. Isplata može biti ako se danas tuži, za dvije do tri godine'', ističe odvjetnik Igor Metelko.

A evo i kolikom je izračunu otprilike riječ. ''Znači kada se napravi izračun i kada se napravi preplata same valutne klauzule , u smislu ako je riječ o 20. 000 ili 30. 000 preplaćene glavnice, do danas iznos zateznih kamata je dosegao iznos potraživanja glavnice. To znači, ako potrošač ima potraživanje za 20. 000 ili 30. 000 kuna za taj auto kredit, da on danas sa zateznom kamatom potražuje od 40. 000 do 60. 000 kuna'', rekla je Sandra Žiga, voditeljica ureda Udruge Franak.

U Udruzi Franak dnevno nude savjete za građane koji do sada nisu znali da imaju pravo na tužbu, ali također očekuju da će banke vrlo skoro ići u nagodbu i to samo s korisnicima koji su podigli istu. S toga potrebno je prikupiti svu dokumentaciju, koju ako nemate banka vam je dužna potpuno besplatno dostaviti nakon što ste poslali Zahtjev za istu.