'Uskraćivanje interneta nikome nije u interesu'

Pročitajte i ovo Velika prijetnja "Ako Ukrajina padne, ovo je sljedeća meta": Bivši general otkrio Putinov sljedeći cilj Čeka se ratifikacija Švedska korak bliže NATO-u: Poznato kada će ključna zemlja glasati o pristupanju

Ministar financija Stephen Timms rekao je da bi to omogućilo 'bolje i fleksibilnije' suzbijanje piratstva. Britanska vlada predviđa među ostalim blokiranje pristupa stranicama za skidanje glazbe i filmova te privremeno suspendiranje korisničkog accounta. Najava je izazvala brojne kritike, no glazbena je industrija zadovoljna.

>> Povreda privatnosti: Tužila Google za 15 milijuna dolara

The Open Rights Group, koja se bavi podizanjem svijesti o digitalnim pravima, upozorila je primjerice da bi uskraćivanje pristupa internetu 'ograničilo temeljno pravo na slobodu izražavanja'. Britanska fonografska industrija ocijenila je da će najavljene mjere pomoći u borbi protiv piratstva. Britanci se, čini se, ugledaju na nedavno zatvaranje švedske internetske stranice Pirate Bay, protiv kojeg su američka glazbena i filmska industrija podnijeli tužbu zbog piratstva.

Četvorica osnivača Pirate Baya kažnjeni s 3,56 milijuna dolara

Pirate Bay je na sudu izgubio, lokalnom pružatelju usluga interneta Black Internet, sud je naložio da im ukine internetsku vezu, a dobili su i kaznu od 70.000 dolara. Švedski sud je u travnju osudio četvoricu osnivača Pirate Baya na godinu dana zatvora i novčanu kaznu od 3.56 milijuna dolara, zbog povrede autorskih prava. Jedina razlika između Šveđana i Britanaca jest u tome što su se švedske vlasti okomile na web stranice, a britanske se žele okomiti na svakog pojedinog korisnika.

U nas se svaki ISP brine o kontroli protoka sadržaja na vlastitoj mreži 'Vlasnici autorskih prava sami bi se trebali brinuti o problemu piratske distribucije njihovog sadržaja'

Ovakve vijesti navele su nas da se raspitamo postoji li kod nas plan za strogu kontrolu prometa među domaćim korisnicima, s obzirom da je svjetska glazbena i filmska industrija počela dizati prašinu u pojedinim zemljama. Kako očito sami ne mogu regulirati opticaj autorskih sadržaja putem interneta, nastoje vršiti pritisak na lokalne vlasti, kako bi osigurali opstanak, ne mareći pritom na prava korisnika interneta. 'Nadzor prometa na internetu zbog zahtjeva vlasnika autorskih prava nije dobar i ne bi trebao ići u tom smjeru. Za to bi se trebali brinuti sami vlasnici autorskih prava, na njima dostupne načine. To nije dobro za demokratsko društvo. Što se tiče prava djece, tu sam za kontrolu. Oko toga se treba voditi računa i njihova prava se trebaju zaštititi', rekao nam je u telefonskom razgovoru Zvonimir Stanić, ravnatelj CARNeta.

'Određeni pritisak u Hrvatskoj, u smislu rigorozne kontrole tko što i otkud s interneta skida, ne postoji. Svaki ISP provider unutar sebe ima službu koja se brine o tim stvarima. Ono što bi trebalo, jest raditi više na edukaciji korisnika i dati im do znanja koje radnje na internetu su štetne, a koje nisu', dodao je Stanić. 'Mi smo dobili nekoliko upozorenja od stranih vlasnika autorskih prava, koji nas upozoravaju da je netko od naših korisnika koristio usluge servera, koji nelegalno distribuiraju autorske sadržaje. Mi takve stvari rješavamo eventualnim upozorenjem korisniku, ovisno o visini prekršaja koji je počinio, ali upozorenja iz inozemstva su česta pojava kod nas', objasnio je Stanić. 'Ukoliko korisnik počini isti prekršaj još jednom, odlučujemo se na drastičnije mjere, poput privremenog ukidanja pristupa internetu', objasnio je Stanić.

Treba raditi više na edukaciji korisnika 'Škakljiva' situacija

Stanić ističe kako kod nas ne postoji izričita zakonska regulativa, koja bi pružateljima usluga interneta u Hrvatskoj određivala kako kontrolirati i kako adekvatno kazniti korisnike koji razmjenjuju piratske sadržaje putem interneta. Svaki ISP (internet service provider) u Hrvatskoj nudi korisniku ugovor, s pravilima korištenja te usluge, no nikome nije u interesu uskraćivati usluge korisnicima, koji tu uslugu uredno i plaćaju, kako se ne bi dogodilo da prešli konkurenciji, naglasio je Stanić. 'To je zapravo vrlo škakljiva situacija', dodao je. Razlika između CARNeta i ostalih je što CARNet svoje usluge ne naplaćuje, odnosno korisnik ne potpisuje ugovor s njima.

Bojazni od rigoroznih zabrana korištenja interneta, strogih kontrola otkud ste skinuli jednu ili više mp3 datoteka, zasad u nas još nema. Zakonom se pružatelje usluga interneta ne tjera na uskraćivanje interneta korisniku, no postoje iznimke, a one se odnose na kriminalne radnje, uglavnom vezane za zaštitu prava djece i pedofiliju. Policija kod otkrivenih kriminalnih radnji može od, primjerice, CARNeta zatražiti podatke o korisniku, ali to je u svrhu kaznenih prijava i sudskih gonjenja. Stoga, svi regularni korisnici interneta u nas, koji ne surfaju po sumnjivim stranicama i ne bave se ekstremnim oblicima piratstva, zasad mogu mirno spavati.