Vlada je Hrvatskom cigareta saboru uputila i izmjene Zakona o posebnom porezu na duhanske proizvode kojim se uvodi europski trošarinski sustav oporezivanja.
Pročitajte i ovo
Ako proizvođači cigareta daju svoj doprinos, ni jedna vrsta cigareta ne bi trebala poskupjeti za više od jedne kune, procjenjuje ministar financija.
Podsjetio je i da će se, umjesto ranije planiranih 5 kuna po kutiji cigareta za zdravstvo, od prihoda od trošarina 32 posto usmjeriti resoru zdravstva, ili oko 1,15 milijardi kuna.
Novi udarac na najšire slojeve društva dolazi s novom cijenom plina za kućanstva, koji će od 1. siječnja poskupjeti za čak 20 posto.
Prema odluci o cijeni za dobavu plina od početka iduće godine cijena prirodnog plina po kojoj INA kao dobavljač prodaje taj plin opskrbljivačima tarifnih kupaca porast će za 23,36 posto, sa sadašnjih 1,07 kuna na 1,32 kune po metru prostornom. To je nešto niže od zahtjeva Ine koja je jedini dobavljač, jer je Ina tražila 1,37 kuna po kubiku, kazao je potpredsjednik Vlade Damir Polančec.
No, kako cijena plina koju plaćaju kućanstva ovisi još i o naknadi za korištenje transportnog sustava, naknadi za distributere (njih je 37) te opskrbnoj marži, Polančec procjenjuje da će cijena plina za kućanstva porasti 'za cca 20 posto'.
Podsjetio je i da je zadnji put cijena prirodnog plina povećana 2004. godine te je da Hrvatska, u skladu s europskim pravilima, preuzela i obvezu izjednačavanja cijene domaćeg i uvoznog plina.
Prijedlogom državnoga proračuna prihodi se planiraju u iznosu od nešto više od 124 milijarde kuna, dok su rashodi planirani u iznosu 128,9 milijardi kuna, istaknuo je premijer Ivo Sanader na današnjoj sjednici Vlade s koje je prijedlog proračuna upućen u saborsku proceduru.
'U ovom trenutku Vlada ide s proračunom za koji drži da ga je moguće ostvariti, jer još uvijek ne znamo kakva će biti kretanja na globalnom i financijskom tržištu, posebno u zemljama EU', kazao je Sanader.
Istaknuo je kako se u Hrvatskoj u idućoj godini predviđa rast BDP-a od 2 posto te usporavanje inflacije na 3,5 posto.
Čeka nas složena godina u kojoj ćemo se itekako boriti za rast od dva posto, boriti se da zadržimo broj postojećih radnih mjesta. Napominje i kako će se nastaviti javni radovi, infrastrukturni radovi, iako u manjem opsegu, jer se bez njih sigurno ne bi mogao ostvariti gospodarski rast, kazao je Sanader, najavljujući i da će Vlada voditi računa o gospodarstvu, malim i srednjim, pa i velikim poduzetnicima.
Prema podacima koje je ministar financija Ivan Šuker iznio na sjednici Vlade, prihodi proračuna u 2009. u iznosu 124,2 milijarde kuna su 5,2 posto veći nego ove godine.
U prijedlogu proračuna za iduću godinu planirana su sredstva za povećanje plaća državnih i javnih službenika za što će trebati dodatnih 1,8 milijardi kuna (za povećanje plaća za 6 posto svima, te za dodatno povećanje za 2 posto od sredine godine za obrazovanje).
Ministar je iznio i podatke o još nekim proračunskim rashodnim stavkama, primjerice da se sredstva za mirovine povećavaju za 4,1 posto, na 34,1 milijardu kuna, da će se od ukupno 4,6 milijardi kuna potrebnih za zdravstvo i provođenje zdravstvene reforme 3,5 milijardi kuna osigurati na teret proračuna.
Materijalni troškovi u proračunu će rasti za 6 posto, što Šuker objašnjava potrebom osiguranja borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije zbog čega MUP i Ministarstvo pravosuđa trebaju dobiti sredstva, te osiguranjem domaće komponente za projekte koji se financiraju iz predpristupnih fondova.
Kako je istaknuto sredstava za socijalno osjetljive skupine povećat će se za 182 milijuna kuna, a premijer naglašava da će se povećati i rodiljne naknade.
Ministar Šuker procjenjuje kako nas 'čeka složena godina u kojoj ćemo se itekako boriti za rast od 2 posto, boriti da zadržimo broj postojećih radnih mjesta'.
Objašnjavajući stanje u okruženju, Šuker je podsjetio na svjetsku krizu u kojoj najjače gospodarske sile planiraju gospodarski rast u idućoj godini otprilike na razini ove godine, a neke, primjerice Irska, Estonija, Latvija projciraju i nižu stopu rasta nego ove godine.
Upozorio je i na 'plutajuće mine oko proračuna' - reformu zdravstva i brodogradnju.
Koliko će nas brodogradnja pogoditi u 2009. tek očekujemo, kazao je.
Ističe i da će se reforma zdravstva provesti, ali i da ona košta, te da treba stvoriti preduvjete da od početka 2010. HZZO se isključi iz državne riznice i posluje potpuno samostalno.
Naveo je da su trenutne nepodmirene obveze zdravstva 3,5 milijardi kuna, a to je, napominje, prikriveni deficit. Tog prikrivenog deficita nakon 1. siječnja 2010. ne smije biti, poručio je.
Ministar je kao dodatnu opasnost u idućoj godini naveo i potrebu refinanciranja postojećih obveza proračuna oko 1,1 milijarda eura i osigurati sredstva za financiranje deficita.
Kao jedan od prioritetnih zadataka naveo je i kako s poslovnim bankama, u Hrvatskoj i inozemstvu, omogućiti da hrvatsko gospodarstvo reprogramira 8,4 milijarde eura dospjelih kredita i kako isfinancirati, po projekcijama HNB-a, 4 milijarde eura deficita tekućeg računa platne bilance u idućoj godini.
Premijer Ivo Sanader naložio je Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje da do sljedećeg tjedna ispita ima li mogućnosti da se umirovljenicima isplati božićnica.
U vladi kaži kako trenutačno tih sredstava sigurno nema, no treba provjeriti mogu li se osigurati.
Tako bi umirovljenici ipak ove godine mogli dobiti božićnicu u iznosu od 100 do 300 kuna ovisno o visini mirovine.
Kako se doznaje, 300 kuna božićnice trebali bi primiti umirovljenici s najnižim mirovinama koji primaju do 500 kuna mirovine.
Iznos od 200 kuna primit će oni s mirovinama između 500 i 1.000 kuna, 150 oni s mirovinom od 1.000 do 2.000, dok bi 100 kuna trabali dobiti umirovljenici s mirovinom iznad 2.000 kuna.
Božićnicu u iznosu od 150 kuna primit će, kako se doznaje, i umirovljenici koji primaju mirovinu iz drugih republika bivše države.
