U Zagrebu bujaju divlja odlagališta građevinskog otpada, a gradska vlast i dalje traži rješenja

Galerija 0 0 0 0

tri vijesti o kojima se priča Na sjeveru Hrvatske Pucao u nevjenčanu suprugu i njezinu sestru: Jedna žena preminula, ubojica u bijegu Upitna kvaliteta Nove kuće se raspadaju: Banovina je obnovljena, ali - kako? Provjereno istražilo stanje na terenu nova obveza Velika promjena za strane radnike! Vlada donosi novi zakon: "Oni koji imaju kontakt s ljudima morat će..."

Bolnicu Blato uništio je zub vremena, a sad je uništava i građevinski otpad. Preplavila su je mala divlja odlagališta. Pojavila su se i na poljima pa tako uzurpiraju i obiteljsku zemlju Zagrepčanke Renate Bedeković.

"Nekoliko puta su si moji probušili i traktorske gume. Non-stop nam istovaraju po nekoliko kamiona, to nisu tačke otpada, tu su plastika, školjke, umivaonici, parketi, vodovodne cijevi, šarafi", upozorila je Bedeković.

Kako je počela obnova od potresa, sve se više gomila građevinski otpad. Problem su građani prijavili komunalnom redarstvu.

"Počistili su oni to, ali samo sui to pogurali u jarak", kaže Bedeković.

Grad Zagreb u Resniku zaprima građevinski materijal od zgrada i kuća koje se trenutačno obnavljaju od potresa. Ondje ide beton, opeka, drvo, staklo.

Josip Pavlović iz udruge Ekologije grada kaže da to ne funkcionira kako bi trebalo.

"Vrlo je loša efikasnost i organiziranost, kako mi kažu sami građevinari. Ne zaprimaju se razne vrste otpada, jednostavno građevinari su osuđeni tražiti brža i jeftinija rješenja s obzirom na to da je kaos u sustavu gospodaranja otpadom i da grad izgleda kao divlje odlagalište pa im nije strano ovako ostavljati otpad na ovakav način", objasnio je Pavlović.

Pročitajte i ovo U blizini Jakuševca U popodnevnim satima buknuo požar: Zapalio se otpad na livadi

U Gradu su svjesni problema gomilanja građevinskog materijala. Kažu da rade na rješenju tako da Resnik u budućnosti osposobe da prima sav građevinski otpad, a ne samo onaj od obnove.

"To je kronični problem grada i divlji deponiji su posvuda. Najgore od svega je što se najčešće uz rijeku Savu bavimo tim problemom. Moram reći da izvođač koji radi neke građevinske radove ima obavezu zbrinuti taj materijal. Zaista nema smisla da se on baca u prirodu nego se treba dati oporabitelju", objasnio je Luka Korlaet,  zamjenik zagrebačkog gradonačelnika

Trenutačno je u Zagrebu 6000 do 7000 divljih deponija. Ljudi bacaju otpad doslovno gdje god stignu, a divlja odlagališta ne nastaju samo u šumama. Hrpe razbacanog građevinskog otpada mogu se vidjeti i u prometnijim dijelovima grada. Oni koji otpad ostavljaju dolaze tijekom noći kada ih nitko ne može uhvatiti na djelu.

Oproba je na posljednjoj sjednici Gradske skupštine tražila veću kontrolu građevinskih tvrtki, da se prati što i gdje odlažu. Iz Možemo! su to odbili.

"Odbili smo prijedlog oporbe jer nije bio u skladu sa zakonom i miješao je neke postojeće odluke na neadekvatan način, točnije miješale su se ingerencije i odluke koja svaka za sebe uređuje zbrinjavanje otpada", objasnio je Korlaet.

Veliki problem su i kazne koje su premale pa će za gomilu otpada platiti tek 1300 eura.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.