'Zapravo, ne griješe ni jedni ni drugi', rekao je za Dnevnik.hr povjesničar Neven Budak. 'Kada se u 19. stoljeću počelo razmišljati tko je prvi hrvatski kralj, onda se zaključilo da je to Tomislav jer je on bio prvi za kojeg postoji trag da ga je Papa u pismu nazvao kraljem, odnosno, rexom', rekao je Budak i dodao da je i to pismo ipak dvojben dokaz.
'Nakon toga dolazimo do autentičnog izvora, nadgrobne ploče kraljice Jelene na kojoj se Jelena i suprug Mihajlo Krešimir i Stjepan Držislav nazivaju rexom', dodao je Budak i objasnio kako ta činjenica govori da su hrvatski vladari u 10 stoljeću nosili titulu rexa i prije Držislava. 'Otkriven je i izvor koji o Trpimiru govori kao o rexu, što znači da hrvatski vladari od Trpimira bili samostalni, a taj položaj s prvom možemo označiti kao kraljevski' rekao je povijesničar Budak i objasnio kako su sačuvani samo latinski nazivi, u 9. stoljeću to je bio dux, a u 10. rex, nažalost ne znamo kako je glasio hrvatski naziv.
Držislav prvi za kojeg postoji dokaz o krunidbi
'S obzirom da titula kralja dolazi od Karla Velikoga možemo pretpostaviti da su se i u 9. stoljeću vladari nazivali kraljevima, ali prvog za kojeg izvor kaže da je dobio krunu i oznake kraljevske vlasti je Stjepan Držislav, 990. godine', rekao je Budak.
Na upit zbog čega djeca u školama ne uče da je prvi okrunjeni kralj ipak bio Držislav , a ne Tomislav povjesničar Ivo Goldsten odgovorio je da problem leži u inerciji i tradiciji. 'Prvi za kojeg postoji dokaz da je okrunjen je Držislav, dokaza o krunidbi Tomislava nema', rekao je Goldstein. Budak je s time složio i izjavio kako je Tomislav općeprihvaćeni prvi hrvatski kralj te dodao kako nema ni jednog lika iz hrvatske povijesti koji ima toliko spomen obilježja kao Tomislav.
