Zamijećeno je kako se udio tih bolesnika lani povećao, sa 20 posto koliki je bio 2007. godine, na 26 posto što pokazuje da uzimanje više lijekova istodobno povećava mogućnost njihove interakcije a time i pojavu nuspojava.
Pročitajte i ovo
TERMINATOR KOJI LIJEČI
Roboti preuzeli posao u hrvatskim bolnicama: Pogledajte kako izgleda sustav od 23 milijuna eura koji mijenja zdravstvo
IZVJEŠĆE O NUSPOJAVAMA
HALMED objavio u koliko je slučajeva u Hrvatskoj utvrđena veza između cjepiva protiv korone i smrti
Poziv u pomoć
Boeing u kojem je bilo 238 ljudi proglasio hitno stanje iznad Atlantika: Putnici osjetili nešto neobično
13
afera nakaze
FOTO Šou Anne Dujić u sudnici, na kraju je izgubila živce. Policajka: "U trgovini mi je vikala kučko, a onda me pratila"
SRETNI DOBITNIK
Izvučen je Eurojackpot od gotovo 40 milijuna eura! Evo kamo ide dobitak
Najviše nuspojava prijavljeno je na lijekove protiv infekcija, gdje se ubrajaju i cjepiva, na drugom su mjestu lijekovi za bolesti srca i krvnih žila a na trećem antipsihotici. Uglavnom se radilo o pretjeranom farmakološkom učinku nekog lijeka ili alergijskim i metaboličkim reakcijama koje je izazvao. Iz izvješća Agencije se iščitava i da je lani prvi put više od polovice prijavljenih nuspojava ispunjavalo kriterije ozbiljne nuspojave te da je nastavljen trend porasta broja prijava sumnji na nuspojavu sa smrtnim ishodom, iako se relativni udio tih nuspojava nije mijenjao.
Za 20 posto više prijava u prošloj godini najzaslužnije je tzv. spontano prijavljivanje zdravstvenih djelatnika koje je lani poraslo za 47 posto u odnosu na 2007. godinu. Među ukupno 1680 prijava, njih 1265 su uputili liječnici specijalisti, a najviše pedijatri, što se smatra rezultatom pojačane edukacije koja je u tom području pokrenuta prošle godine.
Hrvatska na visokom 20. mjestu po nuspojavama
Porast prijava Hrvatsku ujedno svrstava na visoko 20. mjestu među 96 zemalja u kojima se provodi program praćenja sigurnosti lijekova Svjetske zdravstvene organizacije. Prijavljene nuspojave Agencija za lijekove procjenjuje i obrađuje te, u slučaju da rizik prevlada korist upotrebe nekog lijeka, poduzima regulatorne akcije poput izmjena indikacija i kontraindikacija, određuje promjene u doziranju i uvodi dodatna upozorenja te na koncu povlači lijek s tržišta.
Valja podsjetiti na lanjski primjer oralnog kontraceptiva Yasmin, čije se uzimanje dovodilo u vezu sa smrću nekoliko žena. Ispitivanje je pokazalo da kakvoća lijeka odgovora svim zahtjevima iz odobrenja za stavljanje u promet, ali i da je većina pacijentica kod kojih su se razvile nuspojave, imala rizične faktore zbog kojih ih nisu smjele uzimati. Agencija je stoga izdala dodatno upozorenje pacijenticama i propisivačima tog kontraceptiva. Agencija je slično postupila i u slučajevima povećanog broja prijavljenih nuspojavama koje su lani izazvala dva dječja cjepiva.
O svakoj nuspojavi Agencija obavještava i bazu Svjetske zdravstvene organizacije, a ona proizvođača, koji je mora uvrstiti u dokumentaciju o sigurnosti lijeka na temelju koje se periodično procjenjuje omjer sigurnosti i i rizika nekog lijeka.
Prijavljene nuspojave inače su samo jedan od izvora informiranja o sigurnosti lijeka, a ostali se odnose na kliničke i epidemiološke studije i registre, medicinsku literaturu itd. (Hina)