Nedostatak liječnika i novca za timove hitne pomoći - potvrda su kako država ne ulaže dovoljno u ono što građanima doista treba.

Galerija


Istovremeno, dosadašnje vlade su za neke projekte izdvojili velike iznose novca. Kad se zbroje samo najveća ulaganja, dolazi se do zapanjujućeg iznosa koji su porezni obveznici doslovno bacili u vjetar.

U vrijeme dok se broji kuna za svakog hrvatskog doktora, čini se da za hrvatsku brodogradnju ni stotine milijuna kuna nisu problem. Trenutno je aktualan primjer Uljanika i 3. Maja. U slučaju ta dva brodogradilišta odu u stečaj, za što postoji 50 % šanse, građanima Hrvatske dolazi na naplatu 4,41 milijardi kuna jamstava. Od 1990. godine država je u sanaciju brodogradilišta, za koje je očito da im ne ide u ovoj zemlji, utrošila 30 milijardi kuna.

Nadalje, vlada Andreja Plenkovića odlučila je da je ovoj zemlji potrebna eskadrila borbenih aviona F-16 i tu smo od 2020. spremni izdvojiti tri milijarde kuna kako bi ti avioni, prema riječima ministra obrane Damira Krstičevića, čuvali hrvatsko nebo.

Rukometne dvorane, Petrokemija, nacionalni stadion...

Tu su i rukometne dvorane koje su izgrađene za Svjetsko rukometno prvenstvo 2009. godine, a za koje je država izdvojila 1,8 milijardi kuna. Gradnja zagrebačke Arena, primjerice, koštala je 2009. godine 821 milijun kuna, no država i Grad Zagreb do 2036. godine još moraju platiti investitoru i u konačnici, to će porezne obveznike koštati 2,2 milijarde kuna.

U sjeni nogometnog prvenstva kutinska Petrokemija sanirana je s 450 milijuna kuna, ili dokapitalizirana, kako to vole reći u toj tvrtki. Od 2012. godine, s još 450 milijuna kuna dokapitalizacije ili kredita gdje država, praktički građani, daju jamstva, ta je tvrtka spašavana.

Posljednja ideja, nakon drugog mjesta u Rusiji, rodila se ideja nacionalnog stadiona. Neke procjene kažu da je za to potrebno 880 milijuna kuna. U isto to vrijeme, od 2000. godine, na maksimirski stadion, koji jedva može dobiti licencu FIFAe, utrošeno je, prema nekim grubim procjenama, 800 milijuna kuna.

Bačeno u nebo 42,3 milijardi kuna

Na kraju, kad se podvuče crta, samo na tim projektima, građani ove zemlje, porezni obveznici, od 1990. godine utrošili su, odnosno većim dijelom bacili su u nebo 42,3 milijardi kuna. Neke procjene govore da je za obrazovanje jednog liječnika potrebno milijun kuna. Dakle, u tom se razdoblju moglo obrazovati 42 tisuće liječnika ili liječnica u ovoj zemlji.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr