Galerija
Sve je veći pritisak na zapadnobosanske migrantske rute, a s njima dolaze i organizirane naoružane krijumčarske bande.
"Radi se o skupinama koje su u Bosni i Hercegovini. Dakle, nisu u Hrvatskoj. Ako pitate za te konkretne događaje pucnjave, svi su oni bili vezani na obračun tih bandi. Mislim da se radi uglavnom o Afganistancima", rekao je Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova.
Najčešće je tu riječ o osobama koje su i nekad bili migranti, a danas su dio mreže krijumčara. Prije svega im je zadatak povezati migrante s mulama, odnosno prijevoznicima.
"Radi se o složenom lancu koji vodi negdje od Grčke ili Turske, i završava obično za nas, na slovenskoj granici. Tu se sve češće kao organizatori pojavljuju njihovi vlastiti državljani. Znači, ako se prebacuju državljani Afganistana onda će sigurno među organizatorima biti njihovih državljana koji ih prate od početka i preuzimaju iz države u državu. Najveći je broj ipak domaćih ljudi koji najbolje poznaju teren, koji pomažu prebaciti te osobe od bosanske do slovenske granice", pojasnio je odvjetnik Rafael Krešić.
Pročitajte i ovo
Tako je jučer na području PU dubrovačke 59-godišnji Hrvat prevozio veći broj migranata. Petoricu Turaka prevozio je i istaknuti član Domovinskog pokreta iz Splita. Državno odvjetništvo je potvrdilo optužnicu te se čeka početak suđenja.
"Ako je počinio kazneno djela, izgleda da jest, neka odgovara u punom smislu, bez iznimke. što se tiče naših stavova u hrvatskoj politici trebaju biti ljudi koji stoje iza svojih riječi", poručio je Stjepo Bartulica, saborski zastupnik Domovinskog pokreta.
Ukupno je prošle godine uhvaćeno 1850 krijumčara. U dva mjeseca ove godine Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu već je prijavljeno 165 osoba. Od ukupnog broja istražnih zatvorenika u Hrvatskoj više od 30 posto su upravo krijumčari migranata.
Pročitajte i ovo
"Najšeće se određuju istražni zatvori počiniteljima tih kaznenih djela, već i zato što se ugl.iste osobe ponavljaju u ulozi počinitelja. Osim toga kazne su, na hrvatskim sudovima postale zatvorske. Osobe se u pravilu brane kako su zatečeni, ali ako je ta situacija do te mjere jasna da se ne isplati poricati onda se ide u pravilu na neke vidove nagodbe i priznanja krivnje", dodao je Krešić.
Kazne su od 8 do 12 godina zatvora. A do njihovih međusobnih obračuna dolazi, kao i u svakom drugom organiziranom kriminalu, jer su u igri milijarde eura.
"Krijumčarenje ljudima postala je zasebna skupina organiziranog kriminala u kojoj se u ovom trenutku vrti najveći novac. Od par tisuća do i pet tisuća po migrantu", otkrio je Božinović.
U prošloj godini porastao je i broj zahtjeva za azilom. U Europi ih je zatraženo čak milijun i 140 tisuća. U Hrvatskoj ih je podneseno više od 60.000 tisuća, ali velika većina nakon podnošenja zahtjeva nastavi svoj put dalje u Europu.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
