Nakon 14 godina opet smo na investicijskom rejtingu s pozitivnim izgledima. Agencija Fitch podigla je kreditni rejting Hrvatske, ali i upozorila na lošu poduzetničku klimu. Malo je privatnih investicija i visoka je porezna presija. O tome kako rasteretiti poslodavce, otvoriti vrata investicijama i radnim mjestima Sabina Tandara Knezović u Dnevniku Nove TV razgovarala je s ministrom zaštite okoliša i energetike Tomislavom Ćorićem.

Galerija


Što novi rejting konkretno znači za građane i poslodavce?

Republika Hrvatska je prema Fitchu ušla u investicijski kreditni rejtnig, što znači da se Republika Hrvatska i sve pravne osobe iz Republike Hrvatske iz perspektive međunarodnih ulagača sagledavaju na bolji način. Hrvatska i naše gospodarstvo povećanjem kreditnog rejtinga jasno su dobili priznanje da su pouzdan partner na međunarodnom financijskom tržištu i to nam daje za pravo da se svi veselimo. Dozvolite da prokomentiram nevjerojatnu izjavu gospodina Bernardića koji ne zna ni osnove ekonomije kad govori takve stvari. Naše gospodarstvo na ovaj način pokazuje zdraviju sliku. To znači da se i prelijeva do najnižih razina. Očekujemo da će buduće zaduženje biti po nižim kamatnim stopama, to pretpostavlja niže kamate na dug, veća sredstva u proračunu za bilo koju vrstu izdataka i za daljnje porezno rasterećenje.

Pa i plaća?

Pa i plaća. S tim da plaću morate promatrati kao kombinaciju funkcioniranja privatnog i javnog sektora.

Ima li još mjesta za rasterećenje plaće?

Vjerujem da ima. Kolega Marić je pokazao posljednjih godina da razumnom fiskalnom politikom i rasterećenjem koje je prešlo 6,7 milijardi kuna u posljednjih nekoliko godina, da smo potaknuli i potrošnju i otvorili put investicijama.

Fitch Ratings (Foto: AFP) Napokon dobre vijesti: Fitch podigao kreditni rejting Hrvatske s 'BB+' na 'BBB-'

Andrej Plenković (Foto: Pixsell,Boris Scitar/Vecernji list) Plenković o referendumu sindikata: "Želi se isprepadati javnost, nije točno da će svi raditi do 67. godine"

Nema dovoljno privatnih investicija. One održavaju gospodarski rast. Treba li to zabrinjavati?

Gospodarski rast i BDP su kombinacija niza oblika potrošnje. Privatne i javne investicije su jedan od njih. U prvom kvartalu smo imali rast investicija preko 11 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine Možemo biti itekako zadovoljni. One su u prvom kvartalu bile potaknute investicijama u javnom sektoru. Međutim, ovakva slika Hrvatske i sve bolji makroekonomski pokazatelji daju za pravo vjerovati da će i privatni sektor svojim investicijama doprinijeti BDP-u.

Što znače problemi u energetici?

Vidim ih jedino u kontekstu rizika koji mogu proizaći iz gubitka arbitraže.

U nedjelju u Supetru ljudi idu na referendum protiv odlagališta smeća. Što će biti ako vam građani kažu ne?

Dozvolite da taj referendum o cijenim potpuno deplasiranim. Svi u Hrvatskoj trebamo brinuti o gospodarenju otpadom, počevši od ministarstva, fonda za zaštitu okoliša, do jedinica lokalne samouprave. Poražavajuće je da na Braču 2016. godina je završena ispod 10 posto, odvajanja, što je ispod prosjeka RH. Načelnica Supetra bi trebala brinuti o tome, a ne kako da prkosi svima oko sebe. Krajem 2018. smo kao zemlja trebali završiti sa svim zatvorenim odlagalištima otpada. Međutim, stručna analiza koja je naručena početkom 2017. pokazala je da postoji dio odlagališta koje je moguće zatvoriti do kraja 2018., da postoje oni koje trebaju raditi do popunjenja kapaciteta te da postane ona koja svojim kapacitetima i čitavim nizom drugih pretpostavki ispunjuju uvjete da rade do izgradnje centara za gospodarenje otpadom. Tako su i podijeljena. Ova tematika svim jedinicama lokalne samouprave na razini županija komunicirana je prije godinu i mjesec dana. Drugi, treći, četvrti mjesec prošle godine iz ministarstva smo proveli obilazeći Hrvatsku.

Njima se to ništa ne sviđa. Oni idu na referendum.

Gospođa načelnica je svoje nesviđanje trebala komunicirati prošle godine u trećem ili četvrtom mjesecu kad smo se vidjeli u Splitu ukoliko je bila na sastanku koji je bio organiziran sa svim jedinicama lokalne samouprave. Plan gospodarenja otpadom bio je u javnoj raspravi najmanje mjesec dana. Postoje čitav niz koraka u kojima se netko mogao referirati na plan gospodarenja otpadom. Ovdje nije riječ ni o čem drugom nego o politikanstvu. Vi kao jedinica lokalne samouprave ne želite se solidalizirati. To nema veze s građanima. Vi ako jedna jedinica lokalne samouprave ne dopuštate da netko iz druge jedinice lokalne samouprave doveze svoj otpad na vaše odlagalište iako je u komparativnoj analizi vaše odlagalište po svim kriterijima pokazalo da treba ostati funkcionirati dalje.

Što ako građani kažu ne?

Hrvatska će biti suočena s penalima.

Hoće li odlagalište biti tamo ili ne?

Odlagalište je već tamo. U Supetru se već odlaže otpad, ali oni ne žele da se otpad iz drugih općina odlaže kod njih jer oni imaju nešto protiv kante za smeće iz nekog drugog mjesta koja bi trebala doći kod njih.

HDZ na izborima nije polučio sjajan rezultat. Tko je za to kriv?

Na izborima smo osvojili 240.000 glasova.

Tko je kriv?

Nema krivca.

Kako nema, niste ostvarili pet mandata nego četiri.

Radimo analize koje će pokazati gdje je došlo do propusta.

Nekako odugovlačiti s tim analizama?

Nisam zadužen za taj analitički dio. Ali kad god one budu gotove, raspravit će se unutar stranke.

Već su trebale biti gotove.

Vjerujem da će nam izbori vrlo brzo dati do znanja čime su te analize rezultat.

Hoće li biti raspuštanja ogranaka?

Zašto bi bilo?

Da se kazne krivci.

Ako analize pokažu…

Gdje je crni labud? Tko je crni labud?

Ako analize pokažu vidjet ćemo u kojem smjeru ćemo, prije svega Predsjedništvo stranke ići.

Hoće li crni labud platiti cijenu?

Crni labud? Pretpostavljam da ste slušali Balaševića.

Ne, vašeg analitičara.

To je pjesma Đorđa Balaševića.

 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr