Na ulicama je vladao pravi rat. Taksiji su gorjeli, vozači su napadali jedni druge. Zatim je ministarstvo donijelo novi zakon i uvelo reda na tržište. Barem se tako činilo. Ana Malbaša danima se vozila taksijima i snimala novi način izbjegavanja plaćanja poreza.

Galerija


Jedna tvrtka na autu dok je druga na računu. Zatim je sa saznanjima kako prijevoznici ponovno pronalaze način kako državi ne platiti porez otišla upozoriti i ministra prometa i ministra financija. I obojica ministara su zato najavila još strože kontrole.

Vezani članci Otac direktora komunalnog poduzeća i Ana Malbaša Otac direktora komunalnog poduzeća kamenom iz austrougarskog mula izgradio luksuznu vilu Ekipa emisije Provjereno Ekipa Provjerenog otkrila koje su priče na njima ostavile poseban trag: ''To je jedna od onih koje ti obilježe karijeru''

Oleg Butković, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture izjavio je da je autotaxi prijevoz liberaliziran zbog izmjena zakona. “I mislim da je to ok. Puno radnih mjesta smo otvorili s tim zakonom“, rekao je Butković.

Novim zakonom ministarstvo prometa propisalo je nova pravila za prijevoznike. Na automobilu moraju imati naznačeno ime tvrtke a u njemu potvrde o licenci, dozvolama od grada i obrazovanju vozača. Žele li raditi s aplikacijom ona mora imati prikazanu rutu i maksimalnu cijenu. Je li to baš sve ok, kako ministar kaže, provjerili smo sami.

Vožnje otkrivaju mnogo

Od vozača Cammea saznali smo da jako naporno radi. Mora napraviti prometa za 800 kuna dnevno, a sada kada su se snizile cijene mora napraviti 25 vožnji do 30. A za to treba otprilike 12 sati, što znači da dnevno odradi 12 sati. Rekao je da svaki auto glasi na svoju firmu zato što postoji caka u porezu. Jer do 300 000 kuna se u jednostavnim društvima ne plaća porez, vjerojatno zato je račun glasio na drugu tvrtku.

Treći automobil u koji smo ušli registriran je na to isto društvo. Vozač je bio izuzetno umoran, pitali smo ga koliko je sati radio. “A ne znam, prestao sam brojati“, rekao je. Vozio je više od pola dana. Za vožnju nam je izdao račun i na njemu je stajalo ime tvrtke koje se ne poklapa s imenom na vozilu.

Tek je u četvrtom taksiju ista tvrtka kojoj automobil pripada izdala i račun. Te iste račune smo provjerili, jesu li tvrtke koje su nam izdale račune uopće u registru prijevoznika u cestovnom prometu. Tvrtka u kojoj smo dobili račun koji se podudara s nazivom naznačanim na automobilu, ima licencu, ostale nemaju. Sve su registrirane kao jednostavna društva i nisu u sustavu PDV-a.

O ovome slučaju, pitamo naše resorne ministre, Butkovića i Marića. Marić je na pitanje o tvrtkama odgovorio da će Porezna uprava dodatno kontrolirati takve porezne obveznike. Dok je Butković prebacio loptu. “To morate postaviti pitanje Poreznoj upravi koja bi morala kontrolirati da se takve stvari ne događaju“, rekao je Butković.

Detaljan upit smo poslali Poreznoj upravi, ali odgovor nismo dobili. Pa smo mišljenje tražili od poreznog stručnjaka Pere Mioča. “Možemo pričati da se radi o prividnom pravnom poslu koji je poduzet isključivo sa plaćanjem manjeg poreza“, rekao je Mioča.

Cammeo smo već istraživali zbog umanjenja davanja državi korištenjem svih blagodati jednostavnih društava, ali i zbog kršenja radničkih prava. Cammeo se našao na tapeti i u Saboru.

“Svoje radnike drže na minimalcu. Rade ljudi po 12 sati dnevno. Ugrožavaju i sebe, svoje zdravlje, ali i sigurnost putnika u svojim vozilima“, rekao je saborski zastupnik Goran Maras.

Iz tvrtke tvrde da rade sve po zakonu

Sljedeće što smo provjerili jest ima li promjena u Uberu koji se prije novog Zakona prozivao za nelegalno poslovanje i neplaćanje poreza. Ulazimo u jedan automobil i zatičemo neobičnu situaciju, aplikacija ne funkcionira. Pitamo to njihovog genaralnog menadžera. Tvrdi da pad aplikacije u posljednje vrijeme nije zabilježen.

Generalni menadžer Ubera za jugoistočnu Europu Davor Tremac rekao nam je više o tome. “Mi smo primjetili bilo kakav zastoj rada aplikacije. Ako je nešto bilo s vašim putovanjem, onda možete javiti našoj korisničkoj službi da istraži što se dogodilo“, objašnjava Tremac.

Ako taksi vozač koristi aplikaciju, ona po novom zakonu mora, prije same vožnje, pokazivati rutu i maksimalnu cijenu. “I ako tog nema vi kao korisnik ne morate prihvatiti tu vožnju. Ni taksist ju ne bi smio početi. Vozač mora voziti preko taksimetra ili pričekati da se zastoj aplikacije, bilo da je to do mobitela ili do signala, razriješi“, dodao je Tremac.

Mi to nismo čekali već smo se vozili dalje, s vozačem smo pričli o porezu. Rekao je da Uber dobiva 25 posto. Na tih 25 to je 6.25 posto. Ako nije u sustavu PDV-a, onda ne plaća taj dio. Ako je onda plaća oba poreza. Tremac je rekao da su i tvrtka i vozači odgovorni. “Uber je odgovoran za plaćanje svojih poreza što radi u svim državama gdje posluje, a vozači su opet odgovorni za plaćanje svojih poreza“, kaže Tremac.

I dok vlasnici prijevozničkih kompanija smišljaju kako zaraditi što više, dotad se na ulici nastavlja rat. Ne toliko između prijevozničkih tvrtki kao što je to bilo prije novoga zakona.

Prema MUP-ovim izvještajima sve su učestaliji napadi na vozače. Općinskom državnom odvjetništvu smo poslali upit kako bismo doznali što će se dogoditi mladiću koji je napao vozača, suvozačima koji su navodno to promatrali, ali smo htjeli doznati i je li vozač imao legalno sa sobom oružje. Saznali smo tek da je otvoreno istraživanje i da se prikupljaju i drugi dokazi u ovom slučaju.

Taksist danas može biti svatko. I u tome u Sindikatu vozača vide problem kojeg je detaljnije objasnio Miljenko Gočin. “Sada imate pojedince koji imaju 500 poduzeća. Sada imate masu ljudi koji nemaju veze s cestovnim prijevozom, nemaju veze s prometom, imaju 10, 20, 30, 50 vozila“, kaže Gočin.

Taxi tržište zapravo nadziru tri ministarstva. Ono rada trebalo bi kontolirati voze li osam sati kako je propisano zakonom o radu. Ministarstvo financija s Poreznom treba kontrolirati davanja državi. A ministarstvo prometa je li sve osigurano što se tiče dozvola, licenca, vozačke osposobljenosti, oznaka na automobilima i njihove starosti.

Prometni inspektori nam tvrde da su pojačali kontrole. Imali su 350 nadzora diljem RH, i kod gotovo svih su našli neki oblik nepravilnosti. Načelnik inspekcije sigurnosti cestovnog prometa Roko Kršinić objanio je to u brojkama. “2019. smo izrekli preko 150 prekršajnih naloga za što je dio u postupku na sudu, a dobili smo čak od prekršajnog suda presuđeno u našu korist negdje oko 50 presuda. To su iznosi iznad 350 000 kuna samih kazni“, rekao je Kršinić.

Je li za sve krivo tržište?

Tržište je liberalno, tvrtke se nadmeću, cijene variraju, korisnici biraju. Sve je to dobro dok se ne krši zakon jer to stvara nelojanu konkurenciju. “Čini mi se da je u Hrvatskoj percepcija da ćete se potencijalno izvući ako ne platite porez, dok u drugim zemljama ljudi se puno više boje takvih poteza jer imaju strah da će ih u konačnici dočekati i taj porez i kazne i kamate, a potencijalno i zatvorska kazna“, objasnio je Mioč.

Unatoč strožim i jačim kontrolama, izgleda da pojedinci uvijek pronađu neke rupe u zakonu, način kako umanjiti davanja državi, kako radnike na papiru platiti što manje, a zaraditi što više. Sve dok se to ne obije o glavu tim prijevoznicima. Ili još gore poštenim radnicima i putnicima.

Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr