"Za rješenje problema oko ZERP-a trebat će pronaći kompromis, a pri tome je najvažnije biti dovoljno kreativan kako bi se rješenje pronašlo čak i s onom zemljom čiji je ministar možda malo tvrdoglav", rekao je Swoboda.
Pročitajte i ovo
Što se suradnje s haškim sudom tiče, zaobišao je odgovor na pitanje zna li da je u potencijalnom optuženju tog suda više hrvatskih novinara nego nikad procesuiranih članova Miloševićevog udruženog zločinačkog podhvata.
Uspoređujući kriterije za Hrvatsku i Srbiju pokazao je da ne zna kako suradnja s haškim sudom, za razliku od Srbije, Hrvatskoj nije bila uvjet za SSP, već uvjet za pridruživanje.
Govoreći na završnoj konferenciji za novinare na kraju dvodnevnog posjeta izaslanstva Vanjskopolitičkog odbora EP-a Hrvatskoj, Swoboda je rekao kako se ponekad oko nekog problema "kopa sve dublje i dublje i na kraju više ne možete izaći iz te rupe" i izrazio nadu da se ZERP neće pokazati takvom rupom "već i zbog toga što je na moru, a ne na tlu".
"Bit će potreban nekakav kompromis. Mi ćemo pomoći u tome da ga se pronađe, ali mislim da je najvažnije biti dovoljno kreativan kako bi se pronašlo rješenje čak i s onom zemljom čiji je ministar možda malo tvdoglav", rekao je Swoboda u odgovoru na novinarsko pitanje, izrazivši uvjerenje da je to moguće ostvariti.
Završnoj konferenciji za novinare, koju je vodio voditelja Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert, uz Swobodu su nazočili i voditelj izaslanstva EP-a Ioan Mircea Pascu i član izaslanstva Istvan Szent-Ivanyi.
Svi su još jednom naglasili zadovoljstvo odlučnošću da Hrvatska ispuni sve preostale obveze na putu u članstvo u EU koju su čuli u razgovorima s najvišim hrvatskim političkim dužnosnicima.
"Drago nam je da su vlasti svjesne područja na kojima predstoji još puno posla, ali sam uvjeren u uspješan završetak cijelog procesa s konačnim ciljem članstva Hrvatske u EU", rekao je Pascu i podsjetio kako rokovi pritišću, ako se želi ostvariti cilj da ovaj saziv EP-a, koji će zadnju sjednicu održati u travnju 2009., odobri potpisivanje Sporazuma o članstvu Hrvatske u EU.
Također je izrazio zadovoljstvo što je u Hrvatskom saboru čuo najave da neće samo donositi zakone, već i nadgledati provedbu nekih među njima, osobito u područjima u kojima treba napraviti najviše, poput reforme pravosuđa, modernizacije javne uprave i borbe protiv korupcije.
U tiskanoj izjavi za medije, svojevrsnom sažetku dvodnevnog posjeta Hrvatskoj, stoji kako je izaslanstvo u Hrvatsku donijelo poruku kako EP podupire i nastavit će podupirati napore Hrvatske u ispunjenju europskih standarda.
"Razlog za to je vrlo jednostavan - zbog svoje prošlosti, kulture i tradicije, Hrvatska legitimno pripada Europskoj uniji", kaže se u izjavi.
U istoj se izjavi navodi kako je, glede ZERP-a, izaslanstvo zauzelo stajalište kako bi se takvi sporovi trebali riješiti u duhu dobrosusjedskih odnosa, koji su osobina članstva u EU.
"Gotovo je besmisleno da zemlja koja je pred ulaskom u EU i dvije zemlje koje već jesu članice EU troše toliko vremena i energije na jedno takvo pitanje", navode se u izjavi Swobodine riječi, uz njegov naputak kako "sve strane moraju nadići međusobna razmimoilaženja, malo popustiti i ostvariti kompromis".
