Europski izvjestitelj uopće ne sumnja da će Hrvatska ući u Europsku uniju unatoč problemima s Lisabonskim sporazumom.
Stav Francuske i još nekih zemalja da se EU ne može dalje širiti ukoliko sve zemlje članice ne ratificiraju Lisabonski sporazum, nema za cilj zaustaviti Hrvatsku nego mu je prije svega cilj dobiti Lisabonski sporazum, rekao je Swoboda ističući kako su reforme u EU nužne.
'No, ukoliko se ne ratificira Lisabonski sporazum na vrijeme a Hrvatska ispuni sve svoje obveze, tražit će se neki manje službeni oblik da bi se dogovorilo pristupanje Hrvatske EU', rekao je Swoboda.
Europski izvjestitelj je izrazio uvjerenje da odgađanje Lisabonskog sporazuma ni u kojem slučaju neće utjecati na pristupanje Hrvatske EU, nego isključivo ovisi o samoj Hrvatskoj, njezinim reformama i ispunjenju svih obveza. Sada je cilj, kazao je Swoboda, da Hrvatska ispuni sve obveze i okonča pregovore koncem 2009. početkom 2010. godine. Nakon toga slijedi proces koji nije baš jednostavan jer treba najmanje tri mjeseca dok sve zemlje ne daju svoju suglasnost na zaključenje pregovora. Potom se taj Ugovor o okončanju pregovora predlaže Europskom parlamentu kada njegov Vanjskopolitički odbor preuzima svoj dio posla što ponovo traje oko četiri mjeseca a tek potom Europski parlament glasovanjem natpolovične većine daje suglasnost, naveo je Swoboda.
Nakon toga počinje ratifikacija u parlamentima svih zemalja Europske unije, kao i u Saboru RH. Iz iskustva znam da to traje oko jednu i pol godinu dana te je realno očekivati da Hrvatska uđe u EU 2012. a da koncem 2009. okonča pregovore, što mnogi miješaju, rekao je Hannes Swoboda.
Izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku kazao je kako je u Split došao ciljano kako bi čuo prije svega kakav je odnos građana ovog dijela Hrvatske prema EU jer, kako je kazao, njegov zadatak je da detaljno bar jednom godišnje o svemu izvijesti Europski parlament.
Swoboda je istakao kako ima izuzetno dobre kontakte s čelništvom Hrvatske te da će se sutra u Zagrebu sresti s političkom vrhom države, predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerom Ivom Sanaderom i ministrom vanjskih poslova Gordanom Jandrokovićem, ali da je u kontaktu i s oporbom jer je važno da, kako je kazao, pozicija i opozicija vuku u istom smjeru ka Europskoj uniji.
Nakon što su ga splitski i županijski čelnici izvijestili kako raspoloženje žitelja ovog dijela Hrvatske često varira ali i da su mnogi razočarani EU jer im se čini da nema iste kriterije prema svima što je dokaz, prije svega, ZERP, Swoboda je kazao kako je bilo 'malo nezgodno što je Hrvatski sabor odlučio proglasiti ZERP prije nego što se usuglasio o neriješenim pitanjima sa Slovenijom'.
'Znam da slovenska politika nije uvijek dobrohotna prema Hrvatskoj, ali sutra ću se popodne naći i s Rupelom i mislim da će doći do nekih pomaka. No, uvijek je tako da sa susjedima ima problema jer su blizu. Teško da Hrvatska može imati probleme npr. sa Švedskom', kazao je Swoboda dodavši da je i za brodogradnju vrlo važno da prijelazni period traje duže kako bi se privatizacija hrvatskih brodogradilišta bezbolnije obavila. Važno je da kad dođe do privatizacije brodogradilišta, kazao je Swoboda, zaposleni nastave raditi još izvjesno vrijeme. Za ljude se moraju naći zamjenska radna mjesta, ali jasno je da se pitanje brodogradnje mora riješiti i uskladiti s EU, naglasio je Swoboda.
Swoboda je također svoje domaćine uvjeravao kako EU ima puno više sluha nego što se smatra za regionalno i nacionalno. A oprez i strahovi nisu karakteristični samo za Hrvatsku, to se događa i unutar članica EU-a.
'Treba ljude uvjeriti da EU nije nikakva nova Jugoslavija, a Bruxelles nikakva nova Moskva', zaključio je Swoboda.
