"Bitka na Balkanu iz 1993., koja je kanadskim postrojbama donijela najviše počasti Generalnog guvernera i zasluge za suprostavljanje namjeri hrvatskih snaga da ubiju nevine civile, nikada se nije dogodila, tvrdi bivši visoki hrvatski časnik", piše u dnevniku "Ottawa Citizen" David Pugliese, novinar koji je 1996. prvi pisao o "bici" u Medačkom džepu.
Pročitajte i ovo
Svjedočeći na suđenju dvojici kolega časnika, umirovljeni general Davor Domazet-Lošo je sugerirao da su kanadske postrojbe u Medačkom džepu možda umjesto Hrvata ubile pripadnike srpske snage, jer se niti u jednom trenutku Hrvatska vojska nije upustila u sukob sa snagama UN-a, dodaje Ottawa Citizen.
No, tadašnji zapovjednik kanadskog bataljuna, umirovljeni pukovnik Jim Calvin tvrdnje Domazeta-Loše naziva pokušajima prekrajanja povijesti, dodajući kako su njegovi ljudi točno znali gdje se nalaze hrvatske snage kada je bitka počela.
"Znali smo na koga pucamo. A Hrvati su znali točno gdje smo mi. Oni samo pokušavaju prekrojiti povijest. Ja to ne mogu kontrolirati", izjavio je Calvin za list.
Borba kod Medačkog džepa u to je vrijeme smatrana najvećom bitkom koju je Kanadska vojska vodila od Korejskog rata 50-ih.
Prema pisanju dnevnog lista "The Chronicle Herald" iz Halifaxa
"kanadske snage imale su četiri ranjena u bici i tvrdile su da su
ubile 26 Hrvata".
Odbor kanadskog parlamenta 1998. je proveo istragu o navodnom okršaju kod Medaka, a 2002. godine tadašnji Generalni guverner Kanade Adrienne Clarkson odlikovao je 2. bataljun Princeza Patricia Kanadskog lakog pješaštva (2PPCLI), za "iznimno služenje kanadskih snaga u vrijeme sukoba pod izravnom vatrom".
O spornom događaju piše i list "The Edmonton Jurnal", iz grada
Edmontona u kojem je stacioniran odlikovani bataljun 2PPCLI, navodeći kako su snage pukovnika Calvina pronašle srušenu svaku kuću u Medačkom džepu i tijela civila koje su ubile hrvatske snage.
"Kao Kanađani vjerujemo da se vojnici trebaju boriti protiv vojnika a ne ubijati nevine civile", izjavio je Calvin.
Ottawa Citizen piše da je umirovljeni general Petar Stipetić
svjedočio kako je Ademi tražio da se prekine s paljenjem sela i
pljačkom, ali ne spominje da je i Stipetić rekao da kanadsko-hrvatskog sukoba nije bilo i da "to pitanje treba raščistiti na državnoj razini".
The Chronicle Herald također navodi kako se "dvojicu hrvatskih
zapovjednika tereti za pokolj u Medaku, dok jedan od glavnih
sudionika nije optužen".
Taj neoptuženi, po listu je Albanac Agim Ceku, tadašnji visoki časnik HV-a a danas kosovski premijer. Ceku je "uspio izbjeći svaku odgovornost za kriminalno djelovanje svojih postrojbi u rujnu 1993." List izražava nadu da će Kanada ponuditi dokaze i svjedoke nužne da se osude Ademi, Norac i Ceku.
Domazet-Lošo je 12. rujna svjedočio da se "HV nikada nije sukobila s pripadnicima kanadskog bataljuna UNPROFOR-a, iako su Kanađani zbog svoje najveće bitke nakon Korejskog rata podijelili 800 odličja.
Nezamislivo je da se ovaj proces vodi a da nitko nije proučio zašto je podijeljeno 800 najviših kanadskih odličja za bitku u kojoj tvrde da su ubili 26 Hrvata, rekao je tada Domazet, tvrdeći sa sigurnošću da kanadski vojnici nisu ubili ni jednog Hrvata.
Ako su ubili 26 ljudi a Hrvate nisu, onda se može zaključiti koga
jesu, rekao je Domazet koji je 1993. bio glavni obavještajni časnik glavnog stožera HV-a.
Dodao je kako se brojka o 26 stradalih može povezati s podatkom o stradanju 27 srpskih civila navedenih u optužnici.
Također je naveo da su Kanađani bili arogantni, da se osjećao njihov animozitet prema Hrvatskoj vojsci te da su četiri Kanađana ranjena kada je njihovo vozilo naletjelo na minu kod obilaska terena.
