Broj korisnika i korisnica socijalnih samoposluga u stalnom je u porastu, a nerijetko se događa i da im nije dostatna pomoć koju dobiju pa dolaze i po nekoliko puta, upozorili su ovih dana iz Crvenog križa.
Usporedno s tim, napominju, ''bilježi se i pad u donacijama pravnih, ali i fizičkih osoba. Donacije koje pristižu u pravilu nisu dovoljne da bi se odgovorile na sve potrebe ljudi koji se obraćaju za pomoć''.
Samo oprezno
Znate li koliki je domet radara za mjerenje brzine vožnje? Evo koliko daleko mogu snimati
Javlja DIRH
Provjerite zalihe u kuhinji: Povlači se proizvod, pun je opasne bakterije
Zabranjeno
Ove predmete nikad ne smijete imati u automobilu: Prijeti vam visoka kazna ako vas policija uhvati
U socijalnim samoposlugama najviše nedostaje svježe robe, odnosno svježih namirnica, ali situacija nije puno bolja ni sa suhom hranom.
Korisnici najviše traže osnovne namirnice poput šećera i ulja, odnosno svih onih kojima su u posljednje vrijeme narasle cijene.
Dugotrajni proizvodi poput riže, soli, brašna, ulja, tjestenine i konzerva uvijek su dobrodošli, a jednako tako potrebni su i higijenski proizvodi, ponajviše prašak za rublje, toaletni papir i šamponi.
Svi oni koji mogu i žele pomoći novčanim ili materijalnim donacijama, mogu se obratiti najbližem društvu Crvenoga križa i udrugama koje vode socijalne samoposluge jer će tako dobiti najpreciznije informacije o potrebama socijalno ugroženih sugrađana.
Pročitajte i ovo
SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ
Police socijalnih samoposluga zjape prazne, djeca gladna odlaze u krevet: ''Svi mi zapravo hodamo po rubu''
Socijalne samoposluge u Hrvatskoj susreću se s brojnim problemima, upozorio je za DNEVNIK.hr Drago Lelas, predsjednik Udruge MoSt i Hrvatske mreže beskućnika.
''Veliki broj korisnika, mali broj donatora fizičkih osoba i mali broj donatora - trgovačkih lanaca uključenih u sustav doniranja, nedostatak kontinuiranog doniranja tijekom cijele godine – većinom se donira u prosincu te organizacijski kapaciteti organizacija koje vode samoposluge jer se veliki dio projekata realizira u malim prostorima, s nedovoljno logistike i na volonterskim temeljima'', istaknuo je Lelas.
Značajnu poteškoću predstavlja i to što rad socijalnih samoposluga nije u potpunosti zakonski reguliran, a više o njihovu radu, važnosti i problemima s kojima se susreću možete čitati >> OVDJE.
Pročitajte i ovo
NUŽNA POMOĆ
Banka koja pomaže siromašnima uskoro stiže u Hrvatsku: ''Predstoji nam novo doba''
Kad će banka hrane?
Pomoć bi trebalo donijeti i dugo čekano osnivanje banki hrane, a iz Ministarstva poljoprivrede za DNEVNIK.hr su poručili da je i riječ o jednoj od komponenti reformske mjere Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2027. pod nazivom Unaprjeđenje sustava doniranja hrane RH.
U okviru ove mjere je objavljen javni poziv za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane u vrijednosti 30 milijuna kuna: ''Prihvatljivi korisnici su registrirani posrednici u lancu doniranja hrane. Poziv je zatvoren za prijave 28. rujna 2022., sklapanje ugovora s odabranim prijaviteljima se očekuje do kraja ove godine, a sama provedba projekata infrastrukturnog opremanja banki hrane do kraja 2023.''
Početak rada predviđen je najkasnije za početak 2024. godine, a u planu je, ističu, osnivanje i Savjeta koji će pratiti i dalje unaprjeđivati rad banki hrane u Hrvatskoj.