Švaljek je rekla da se tribina o gospodarenju otpadom u tom dijelu Zagreba održala zbog toga što se na tom području nalazi Resnik i građani strepe da bi se u njihovom neposrednom susjedstvu mogla graditi spalionica otpada.
Pročitajte i ovo
europski ciljevi
Iako Hrvatska ne odvaja dovoljno otpada, neki gradovi su ipak premašili standard: "Provodimo edukaciju još od vrtića"
Poziv Domagoja Mikića
Pitoreskno zagorsko mjesto nekad se hvalilo tvornicama, a danas su sinonim za smetlište: "Treba li se dogoditi požar kao i u Osijeku da bi se netko probudio?"
"I zato je moj stručni tim zajedno sa mnom izložio naš koncept gospodarenja otpadom koji ne predviđa izgradnju spalionice", istaknula je Sandra Švaljek. Na tribini je Švaljek govorila o cjelokupnom zaokruženom sustavu gospodarenja otpadom temeljenom na načelima kružne ekonomije.
Govorila je i o problemu odlagališta otpada Jakuševec i mulja koji se odlaže na području Zagrebačkih otpadnih voda te zaključila kako je situacija sa otpadom u Zagrebu rezultat dugogodišnje nebrige. "S jedne strane ne postoji jasan kocept gospodarenja otpadom sadašnje gradske vlasti, a s druge strane dozvolili smo taloženje 500.000 tona mulja za koje još uvijek ne postoji nikakvo konkretno rješenje, nema više mjesta za dodatno odlaganje mulja i prema nekim saznanjima mulj se već danas odvozi i za taj odvoz se plaća", rekla je Švaljek.
"Jasno je da nova gradska vlast treba uložiti veliki napor u rješavanje dugo godina nagomilanih problema koji su 'trpani pod tepih' i treba koncipirati sasvim novi i moderan sustav gospodarenja otpadom", poručila je Švaljek. Istaknula je kako se dosad potrošilo jako puno novaca, izrađeni su i razni elaborati, ali ništa se nije napravilo i ne možemo danas biti zadovoljni s onim što imamo.
Na pitanje građanina, koliko je i koliko će biti nezavisna, koliko će biti slobodna donositi odluke u interesu građana koje se u tom dijelu baziraju na politikama Europske unije, Švaljek je odgovorila da je ona potpuno nezavisna i potpuno neopterećena bilo kakvim pritiscima interesnih grupa i da je spremna založiti se za onaj koncept gospodarenja otpadom koji će biti najbolji, najodrživiji, prihvatljiv Zagrepčanima i ekonomski održiv.
Na tribini se razgovaralo i o potrebi izgradnje osnovne škole jer danas djeca iz Ivanja Reke putuju autobusima u školu koja je udaljena više od osam kilometara. Švaljek je istaknula da je u svom programu predvidjela da se u prve dvije godine mandata iznos jednogodišnjeg prireza namijeni isključivo za izgradnju osnovnih škola i dječjih vrtića te bi taj problem trebao biti riješen.
"Nakon dvije godine kada se najurgentniji problemi nedostatka osnovnih škola i dječjih vrtića riješe, spremna sam prepoloviti sadašnju stopu prireza sa 18 na 9 posto", poručila je Švaljek. Rekla je i kako su se u zadnjih 16 godina u Zagrebu mogle vidjeti uglavnom "neke točkaste izmjene, sitne izmjene" u Generalnom urbanističkom planu (GUP), u prostornom planu.
"Radilo se prostorno planiranje na nesustavan način i to nije dobro rješenje, to nije pravi urbanizam. Moj stručni tim i ja smatramo da treba prestati sa stalnim izmjenama i dopunama GUP-a za koje se ne zna kuda vode i zašto se provode i napraviti potpuno novi GUP i prostorni plan grada Zagreba koji će jasno reći u kojem smjeru će se i na koji način Zagreb u budućnosti razvijati", istaknula je Švaljek. (Hina)