Zbog visokih režija i kredita, pomoć - ističu u Caritasu - sve više traže i osobe koje su zaposlene. Za one najpotrebitije Ministarstvo gospodarstva doniralo je 130 tona hrane iz državnih zaliha vrijedne više od tri milijuna kuna.
Dubravko i Kristina Jandriček po osnovne namirnice za sebe i troje djece idu u socijalnu samoposlugu. Oko 5.000 kuna mjesečnih primanja, uz visoke režije i kredit, kažu, brzo se istopi.
'Ništa ne ostane. Praktički rečeno, ako podmirite kredit... Pogotovo sad u zimskim uvjetima dok grijanje morate platiti - teško', kaže Dubravko.
Dio njihovih mjesečnih primanja čini i invalidnina za njihovog trogodišnjeg sina koji je slijep. Takvo dijete zahtijeva posebnu skrb, što im dodatno otežava situaciju.
Boljem sutra nada se i više od 19 posto Hrvata koji žive u riziku od siromaštva. To nas svrstava među šest zemalja s najvećim takvim stopama u EU. Zabrinjava i podatak da 36 posto osoba živi u kućanstvima u kojima se teško spaja kraj s krajem, a čak 65posto ih živi u kućanstvima koja nisu u mogućnosti podmiriti neočekivani financijski izdatak.
'Na razini prošle godine gotovo 30 posto nam se povećao broj onih koji traže pomoć od Caritasa', kaže Jelena Lončar, ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije.
Pročitajte i ovo
Ručak i paketi za beskućnike
Prvi se put obilježava Svjetski dan siromaha, ustanovio ga papa Franjo
Pomažu Caritas i Crveni križ
Zabrinjavajuće brojke: Raste broj siromašnih
Predstavljeni novi projekti za pomoć siromašnima
Ne čudi onda da se police samoposlugama brzo isprazne. U pomoć je priskočilo i Ministarstvo gospodarstva i doniralo hranu iz državnih zaliha koja će se raspodijeliti po samoposlugama, pučkim kuhinjama i domovima. Radi se o 130 tona robe, pretežito prehrambene robe vrijednosti 3,1 milijuna kuna.
Fra Ivan Radeljak iz Zagrebačke nadbiskupije ističe: donacija je velika pomoć, no kratkotrajna.
'Ovo je samo 'bajpas'. Ovo rješava samo momentalnu situaciju, a na dugi rok ovo rješenje nije', kaže fra Radeljak.
A rješenje se treba naći i za 10.000 djece čiji roditelji ne mogu izdvojiti ni pet do devet kuna za jedan obrok u školi. Najnoviji su to podaci koji su stigli u Ministarstvo obrazovanja.
'Takvih slučajeva ima i u našoj školi, nažalost. Ali mi to rješavamo na način da skupljamo po kunu po učeniku svaki mjesec', kaže Tajana Bedaković Koren, ravnateljica.
Škole su zatražile pomoć centara za socijalnu skrb, no ona za većinu još nije osigurana. Fra Ivan se nada da će problem ove djece riješiti i najavljenih 24 miljuna kuna koje država planira izdvojiti za siromašne građane koji ne koriste socijalnu pomoć.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook