Obavijesti Video Pretražite Navigacija
NESIGURNO TLO

Gdje su i kako nastaju klizišta? Podsljemenskoj zoni je potrebna hitna sanacija

Aktualno Galerija Klizište - 2 Klizište - 2 Foto: DNEVNIK.hr Klizište - 4 Klizište - 4 Foto: DNEVNIK.hr Klizište - 5 Klizište - 5 Foto: DNEVNIK.hr Klizište - 3 Klizište - 3 Foto: DNEVNIK.hr +0 Klizište - 1 Galerija 1/5 >>
Posjetili smo klizište koje se u subotu aktiviralo u zagrebačkom naselju Gornje Vrapče. Dok susjedi i stanari zabrinuto promatraju zemlju koja se pomaknula, stručnjaci kažu – za klizište je važna hitna sanacija. Pitali smo ih i koje su kritične točke Zagreba.

Od rupe pred svojom zgradom strahuju stanari u Gornjem Vrapču. Stručnjaci kažu – na ovom mjestu prije nije bilo klizišta.

"To potvrđuje reljef terena, koji je bio pravilan. Nagib terena je dosta blag, tako da se s velikom sigurnošću može reći da ovdje prije nije bilo klizište", rekla je Snježana Mihalić Arbanas s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.

Nastalo je zbog radova na susjednoj parceli.

Željko Arbanas s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci kaže: "To je nestabilnost nastala kao posljedica građevinske aktivnosti, to nije velika nestabilnost, relativno je mala i ako se brzo pristupi sanacijskim mjerama, neće biti nikakvih posljedica."

Kako nastaje klizište?

Nagib terena i vrsta materijala od kojeg je izgrađen preduvjeti su za nastanak klizišta. A aktivirati ih mogu, osim spomenute ljudske djelatnosti, i potresi i kod nas najčešće oborine:

"Možemo reći da je to i kiša i naglo topljenje snijega, u svakom slučaju infiltracija vode u tlo povećava vlažnost tla, time se povećava i težina tla, pa to stvara nova opterećenja te utječe i na smanjenje čvrstoće tla", dodaje Željko.

Pročitajte i ovo Klizište u Posedarju - 3 Klizište u posedarju Svaka nova kiša tjera im strah u kosti: "Kad je grmljavina, onda se cijela kuća trese"

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna voda do struka 20 osoba nestalo nakon što su obilne kiše pokrenule klizišta u Japanu

U Zagrebu su se s klizištem borili stanovnici ulica ispod park-šume Cmrok i u Kustošiji. Posebno je podložno područje podsljemenske zone  30 klizišta na četvorni kilometar.


"Prosječna veličina klizišta u podsljemenskoj zoni je 400 kvadratnih metara. Budući da su klizišta mala, mi ta klizišta na našim kartama možemo prikazati njihovim granicama tako da se točno vidi položaj klizišta u odnosu na cestu ili na određenu građevinu", rekla je Snježana.


Zagreb ima karte nestabilnih padina podsljemenske zone koje bi trebale dati podatke o klizištima. To je važno znati za prostorno planiranje i gradnju. Klizišta koja su aktivirana, ističu stručnjaci, treba hitno sanirati kako bi građevine, a s njima i ljudski životi bili sigurni.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene