Trgovački sud u Zagrebu za 22. rujna zakazao je ročište za diobu kupovnine ostvarene prodajom zgrade Name u Ilici na koje su pozvani razlučni vjerovnici Croatia Osiguranje (CO) i Republika Hrvatska koji na osnovi glavnica, a u slučaju CO i zateznih kamata, potražuju najmanje 17 milijuna eura.
Prodaja zgrada Name u Ilici bila je službeno okončana u veljači kada je kupac – solinska tvrtka Izbor šesti, nakon prethodno uplaćene jamčevine veće od pet milijuna eura, uplatio preostali iznos od oko 12 milijuna, odnosno ukupno 17,25 milijuna eura.
Iz tog iznosa trebali bi se namiriti vjerovnici, prvenstveno razlučni vjerovnici koji su svoja potraživanja osigurali založnim pravom na nekretnine Name. Prema podnesku Croatia osiguranja ta osiguravajuća kuća potražuje s osnova glavnice 1,41 milijun eura, a s osnova zateznih kamata čak 4,79 milijuna – ukupno 6,2 milijuna eura.
S druge strane, država se još nije očitovala o svojem potraživanju, no na temelju njezinog uknjiženog založnog prava na nekretnine u iznosu od 80 milijuna kuna, za očekivati je da će njezina tražbina iznositi oko 10,6 milijuna eura. Točan iznos državnog potraživanja još nije službeno potvrđen, potvrdio je za Hinu i stečajni upravitelj Damir Mikić.
"Republika Hrvatska kao drugi založni vjerovnik nije dostavila obračun svog potraživanja, njihovo potraživanje bez kamata iznosi nešto više od 64 milijuna kuna, a upisana hipoteka iznosi 80 milijuna kuna", rekao je Mikić.
Pojasnio je i kako će se tek na ročištu krajem rujna raspravljati o iznosima obračunatih tražbina založnih vjerovnika, a o pravu na namirenje u pogledu redoslijeda i iznosa namirenja odlučit će stečajni sudac svojim rješenjem, protiv kojeg će eventualno nezadovoljne stranke imati pravo žalbe.
Očekuje da će novac dobiven od prodaje zgrade Name u Ilici biti dovoljan za namirenje države i Croatia osiguranja.
Potpuno namirenje vjerovnika tek nakon prodaje robne kuće na Kvaternikovu trgu
"Prema mojoj procjeni, potraživanje CO i RH kao založnih vjerovnika bit će namirena u cijelosti iz kupoprodajne cijene nekretnine u Ilici, a ukoliko iznos njihovih potraživanja ne bi bio namiren u cijelosti, imali bi pravo namirenja razlike kao stečajni vjerovnici u redovnoj diobi", kazao je Mikić.
S druge strane, predstojeće ročište za diobu kupovnine Name isključuje tvrtke - vjerovnike čija potraživanja nisu osigurana hipotekom jer se oni mogu namiriti tek nakon isplate razlučnih vjerovnika. Prema medijskim napisima, tih je vjerovnika trećeg naplatnog reda 2017. bilo više od 350, a potraživali su oko 160 milijuna kuna.
Neki od tih vjerovnika osporavali su dio potraživanja razlučnih vjerovnika – naročito obračun zateznih kamata Croatia osiguranja, predlagali su drugačiji način isplate, a nedavno su zatražili i izuzeće suca Nikole Ribarića što je bilo odbijeno.
Mikić kaže da potraživanja nenamirenih vjerovnika iz trećeg višeg isplatnog reda iznose 60 posto od ukupno utvrđenih tražbina, a riječ je nešto manje od 100 milijuna kuna (13,27 milijuna eura).
"Nakon što se provede postupak namirenja založnih vjerovnika iz kupoprodajne cijene ostvarene prodajom Ilice 4-6, bit će poznato hoće li i koliko sredstava preostati za namirenje vjerovnika III. višeg isplatnog reda, ali pretpostavljam da će njihovo potpuno namirenje biti moguće tek nakon prodaje robne kuće na Kvaternikovu trgu", kaže Mikić.
Potvrdio je i da je odluka o prodaji te jedine preostale robne kuće Name već donesena, a određeni su isti način i uvjeti prodaje kao i za prodaju glavne zgrade. "Postupak prodaje će započeti nakon okončanja diobe kupovnine ostvarene prodajom Ilice", zaključio je Mikić.
