Najmanje 20 ljudi smatra se nestalima, a osmero ih je poginulo nakon što se u Budimpešti prevrnuo brod. S pročelnikom Hrvatske gorske službe spašavanja Josipom Granićem razgovarali smo o šansama za preživljavanje u hladnoj vodi poput dunavske.
U glavnom gradu Mađarske još se traga za najmanje 20 nestalih osoba nakon što se u Dunavu prevrnula turistička riječna brodica.
Vezani članci
Mađarski mediji navode da je temperatura vode je između 10 i 12 stupnjeva, pa su šanse za preživljavanjem nestalih male.
Za DNEVNIK.hr Josip Granić, pročelnik HGSS-a i stručnjak za spašavanje na divljim vodama, objasnio je kakve su zapravo šanse za preživljavanje u tako hladnim vodama. ''Nezahvalno je reći koliko bi mogli preživjeti ili ne, ali ono što mogu sigurno reći jest da u vodi te temperature, od 10 do 12 stupnjeva, čovjek jako brzo, od 10 minuta i više, počinje gubiti mogućnost koordinacije mišića i svega ostalog, a onda dolazi i do hlađenja same jezgre, odnosno troza i ostaloga, pa dolazi pothlađivanje, a onda neizbježno i utapanje'', objasnio nam je Granić.
Najvažniji za preživljavanje u situacijama poput one u Mađaraskoj svakako su prsluci za spašavanje. Oni šanse za preživljavanje višestruko povećavaju. ''Istraživanja koja držimo meritornima uz spašavanje na vodama, more i rijeke, bez obzira na vrstu tekućine, pokazuju da prsluk tu, naravno, igra veliku ulogu. Prsluk statistički podiže šanse preživljavanja do 10.000 puta'', kaže Granić.
''Ima jedan statistički podatak, ne znam hoću li ga točno reći, ali u vodi od 10 stupnjeva nakon 20 minuta temperatura u mišiću podlaktice bude niža od 20 stupnjeva. I sami znate kako je zimi kada nemate rukavice koliko je teško tipkati na mobitel. A zamislite kako je tek u takvoj vodi.''
Na preživljavanje utječe mnogo faktora
Osim temperature i snage vode, na preživljavanje u vodama utječu i drugi faktori, primjerice fizička sprema osobe. ''U vodi te temperature i uz snagu poput Dunava, izuzetno su male šanse preživljavanja. Tu, naravno, dolaze i faktori fizičke pripreme, sposobnosti osobe, odjeća i još puno stvari. To sve ne znači da netko od tih osoba nije mogao otplutati na obalu, a ostati živ. Ali u jako kratkom periodu u takvoj vodi mogućnost za plivanje je jako mala i dolazi do pothlađivanja i onda već i odluke koje osoba donosi nisu smislene i slično. Jedno vodi za drugim'', pojašnjava pročelnik HGSS-a.
''Ima situacija kada čovjek bude pod vodom, u vodi određene temperature. Prestanu ljudi tada disati, no zbog hladne vode ne dođe do smrti, nego ih se uspije ugrijati u bolnici i oživjeti'', ističe ovaj stručnjak.
Prosječan čovjek bez opreme za plutanje za manje od pola sata više ne može plivati jer je do tada nestala kontrola nad mišićima. ''Sve što može jest skupiti se i plutati i tako može preživjeti još možda i nekoliko sati, ali je pitanje ima li mogućnost ostati na površini'', kaže Granić.
Pravila objave komentara