Stručnjaci upozoravaju - konverzija kuna u euro bez osobnih dokumenata olakšava pranje novca

Galerija 0 0 0 0

tri vijesti o kojima se priča "ČULI SU SE VRISKOVI" FOTO Objavljeni novi detalji o pokolju u školi: U bolnici preminula još jedna žrtva, ubojica ostavio pismo Pravovremena reakcija Učenike koji su bježali pred masovnim ubojicom spasio heroj iz Graza kod Vrgorca Policajci zaustavili ženu na granici: Heroin pronašli gdje nitko ne bi tražio

S eurom su stigla nova pravila za utvrđivanje podrijetla novca koji smo do sada čuvali u madracu, čarapi ili negdje u kući.

Ako se još uvijek niste riješili gotovine, od sada u bilo kojoj banci možete mijenjati do 15.000 kuna u eure bez da vas itko traži bilo kakvu identifikacijsku ispravu. Problematično je što je upravo to - najčešći modus operandi u sustavu pranja novca.

"Vraćanje sivog i crnog novca u oficijalni poslovni sustav radi se na taj način da se ti veliki iznosi razlome na male dijelove, podijele se većem broju osoba i oni po tim manjim vrijednostima vraćaju novac u sustav gdje se ne bi trebali legitimirati", kaže Ljubo Jurčić, ekonomist.

Postoje različiti načini na koje se može kontrolirati kolanje novca.

"Tko god radi nešto legalno, radi preko računa. Da bi se moglo utvrditi da netko više puta mijenja, pa otišao u jednu banku, drugu banku, desetu, petnaestu mjenjačnicu, to bi trebalo posebno povezati nekakvim softverom, a mislim da država nije išla u tom smjeru", kaže Željko Cvrtila, stručnjak za sigurnost.

Pročitajte i ovo PUSTI MILIJUNI Državni tajnik otkrio koliko je sumnjivih transakcija blokirao Ured za sprečavanje pranja novca

Iz Ureda za sprječavanje pranja novca Ministarstva financija, uvjeravaju kako je zlouporaba na takav način nemoguća, a pojašnjavaju i kako je prepoznati.

"Jedan od indikatora je tzv. strukturiranje transakcija odnosno provođenje transakcija u manjim iznosima kako bi se izbjegla provedba mjera propisanih Zakonom."

Zašto je određen iznos od 15.000 kuna do kojeg banke ne trebaju utvrđivati identitet osobe te kako će porezna utvrditi je li riječ o osobi s blokiranim računom - nisu odgovorili.

"Tako imate ljude koji nisu nikad bili zaposleni, a imaju veliku imovinu. Postavlja se pitanje porijekla te imovine. Svaku zamjenu novca trebalo bi evidentirati, i ove sitnije ispod 10.000 kuna, kao redovni posao praćenja novca", kaže Jurčić.

"Dosta novca koji je u gotovini, koji građani drže moguće je porijeklo i iz različitih koruptivnih i kaznenih djela", dodaje Cvrtila.

Pročitajte i ovo Ulovljen prevarant Direktor lažirao ugovore vrijedne više od sto milijuna eura: Prao novac pa sve prebacio na svoju tvrtku u inozemstvu

Krajem 2021. u optjecaju je bilo oko 36 milijardi kuna izvan kreditnih institucija, a iz Hrvatske udruge banaka, ističu kako se taj iznos smanjuje. Prema zadnjim podacima gotov novac kuna izvan kreditnih institucija krajem studenog 2022. pao je ispod 20 milijardi kuna, poručili su iz Udruge hrvatskih banaka.

"Ovo je zasigurno jedna situacije gdje će država na jedan pojačan način izvršiti uvid u sva sredstva koja su van računa građana", ističe Cvrtila.

Od 1. siječnja prag za sumnju u pranje novca snižava se s 200.000 kuna na 10.000 eura.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.