Crni niz na hrvatskim cestama - u samo četiri dana u prometnim nesrećama diljem zemlje živote je izgubilo čak devet osoba, a što je najgore, među njima su i djeca.
U ponedjeljak je u Podstrani poginuo vozač motocikla, a istog dana na autocesti A1 smrtno je stradao vozač automobila u sudaru s autobusom. U Zagrebu je u utorak na križanju Heinzelove i Banjavčićeve ulice smrtno stradao pješak na kojega je naletio automobil.
Nedaleko od centra Bjelovara preminuo je vozač automobila kojemu je tijekom vožnje pozlilo. U ponedjeljak poslijepodne smrtno je stradao i bivši saborski zastupnik Marijan Malina, u čiji je automobil udarilo drugo vozilo.
Pročitajte i ovo
Javnost je posebno zgrozila tragična nesreća kod Đakova koja se dogodila u srijedu kasno navečer. U sudaru s drugim vozilom poginule su tri osobe, od čega i dvoje djece u dobi od osam i deset godina. Svi sudionici te nesreće bili su vezani sigurnosnim pojasevima, kao i djeca, koja su bila propisno vezana na zadnjem sjedištu automobila.
Crni niz nastavio se i u četvrtak ujutro, kada je u prometnoj špici u sudaru s kamionom na čvoru Zaprešić poginuo vozač osobnog automobila.
O sigurnosnom aspektu na hrvatskim prometnicama razgovarali smo s prometnim stručnjakom Sinanom Alispahićem, pomoćnikom glavnog tajnika Hrvatskog autokluba.
Dr. sc. Alispahić unatoč crnoj brojci ističe pozitivne sigurnosne pomake na nacionalnoj razini.
"U prošloj godini postignuti su bitno bolji rezultati, odnosno 239 osoba je smrtno stradalo, što je 13 posto manje nego godinu ranije. Svi subjekti koji su na bilo koji način uključeni u pitanje sigurnosti cestovnog prometa dali su tu svoj određeni doprinos", naglasio je.
Ipak, u pojedinim razdobljima dolazi do povećanog broja prometnih nesreća. Dr. sc. Alispahić objasnio je moguće razloge te istaknuo kako je teško dati konkretne odgovore bez dubinske analize, no jedan od uzroka, kaže, mogla bi biti – klima.
"Evidentno je da se u posljednjih nekoliko dana vrijeme bitno mijenja. Dakle, uvjeti vožnje su vrlo zahtjevni i složeni iz razloga što je u jutarnjim satima hladnije i vlažan je kolnik, a do popodnevnih sati uvjeti se ponovno promijene. Nagle su promjene temperature, mijenjaju se i uvjeti vidljivosti. Moramo znati da i mala promjena stanja kolnika može dovesti do prometne nesreće", objašnjava Alispahić.
U slučaju teške nesreće kod Đakova naglasio je kako se dogodila u noćnim satima, kada je vidljivost već lošija.
"Možda je tu bio i faktor umora i brzine, smanjene pozornosti, teško je konkretno reći, ali to su sve uvjeti koji dovode do takvih posljedica", rekao je.
Pročitajte i ovo
Kao bitan faktor ističe kontrolu vlastitih sposobnosti, kao i procjene stanja na cesti.
"Važno je naglasiti da je izuzetno važno da svi povećamo oprez, da vodimo više brige o mogućoj distrakciji tijekom vožnje. Dakle, mobitel i slični faktori mogu bitno utjecati na sigurnost, posebno sada kada je povećana mobilnost zbog Uskrsa i blagdana. Više će se putovati, bit će više vozila na cesti. Važno je da svi budu svjesni da povećaju oprez, prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na kolniku", naglasio je Alispahić.
