Smrtnost od udara groma iznosi 10 do 30 posto, a 50 do 70 posto preživjelih ima značajne poremećaje, najčešće živčanog sustava. Postoje rani i kasni simptomi.
Rani simptomi
- različiti poremećaji srčanog ritma
- srčani zastoj
- zastoj disanja uzrokovan paralizom mišića za disanje i/ili poremećajem centra za disanje
- gubitak svijesti, privremena paraliza (posebice donjih udova), konvulzije (grčevi) i/ili nemogućnost prisjećanja događaja koji su prethodili udaru groma, koma
- opekline različita oblika, tipično poput paprati, na mjestima na kojima se znoj ili kapljice kiše naglo pretvaraju u paru ili ispod metalnih predmeta – metalna dugmad, nakit (površinske opekline, moguća je i karbonizacija tijela)
- blast ozljede prsnog koša i trbuha, prijelomi kosti, ozljede oka i uha (ruptura bubnjića u 50 posto slučajeva obostrano)
Pročitajte i ovo
Kasni simptomi
- različiti psihički i neurološki poremećaji
Postoje koraci koje je potrebno poduzeti. Iz Hitne medicine Zagrebačke županije ističu kako je potrebno odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć na broj 194.
Osnovno je pravilo "ne povećati broj žrtava". Ako je oluja u tijeku, a žrtva se nalazi na mjestu visokog rizika od udara groma, spasilac mora procijeniti, vodeći računa o osobnoj sigurnosti, je li moguće žrtvu premjestiti na sigurnije mjesto.
Žrtvi udara groma može se odmah pristupiti i dodirnuti je bez opasnosti.
Treba procijeniti stanje svijesti, disanje i ostale znakove krvotoka te, ako je potrebno, odmah započeti s mjerama oživljavanja (misliti na moguću ozljedu kralježnice). Oživljavanje mora biti uporno i dugotrajno jer paraliza mišića za disanje može trajati dulje vrijeme. Kad ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek one koje treba oživljavati.
Onesviještenu žrtvu postaviti u bočni položaj.
Zbrinuti ostale ozljede (prijelome, rane i opekline).
Svaku žrtvu udara groma treba prevesti u bolnicu uz stalan nadzor životnih funkcija.
Pročitajte i ovo
Kako izbjeći udar groma?
Opasnost od udara groma može se izbjeći prihvaćanjem određenih pravila ponašanja:
- prije odlaska u prirodu treba se informirati o vremenskim uvjetima kako bi se izbjegla oluja
- promatrati nebo – tamni oblaci, sijevanje i pojačan vjetar znak su da se približava oluja
- ako prijeti oluja, a nalazite se na otvorenom prostoru, plivate ili se vozite u čamcu, odmah potražite čvrsto sklonište
- ako čujete grmljavinu, znači da ste dovoljno blizu da vas udari grom
- u zidanom objektu ne stajati pokraj prozora, otvorenih vrata, metalnih stupova i predmeta kao što su slavine, utičnice i električni prekidači
- ne koristiti telefon i mobitel tijekom oluje
- ne tuširati se, prati rublje ili posuđe
- isključiti sve električne uređaje tijekom oluje
- korisno je pravilo 30 + 30 – ako vidite munju i nakon 30 sekundi čujete grom, odmah potražite sklonište i najmanje 30 minuta od posljednje munje koju vidite i zvuka groma ne izlazite iz skloništa
- svaki vodič struje koji se nalazi iznad ramena povećava opasnost od izravnog udara
- nikad ne stajati u velikoj skupini ljudi nego se raspršiti kako bi u slučaju udara grom zahvatio manje osoba
- izbjegavati eksponirane točke, posebno osamljena stabla i rub šume
- u šumi potražiti zaklon pokraj manjih stabala i grmlja
- tijekom oluje izbjegavati nošenje metalnih predmeta
- izbjegavati boravak u blizini strujnih vodova, stupova žičara i dalekovoda
- velike spilje i udoline dobra su zaštita, ali ne i plitke jame mokrih stijena
- na otvorenom prostoru izabrati najniža mjesta, škrape i doline, gdje nema vode, čučnuti i pognuti se prema naprijed stavljajući ruke oko koljena; u tom položaju smanjuje se tjelesna visina i što manjom površinom tijela dodiruje tlo
- ako se osjeti pucketanje, a kosa počinje kostriješiti, možete postati meta sljedećeg groma, odmah napustiti to područje, a ako je to nemoguće, treba čučnuti, spustiti glavu i rukama pokriti uši kako bi se spriječile ozljede bubnjića.
