Kredit za automobil i stan, treća rata za novu haljinu, poklon za rođendan, bankomat, tjedna nabavka, nova perilica rublja, pristiže kolekcija proljeće ljeto…Što bi se dogodilo kada bismo jednostavno prestali trošiti?
Pročitajte i ovo
"Potrošnja je nužno vezana uz investicije. Bez potrošnje ne bi bilo investicija, a bez investicije ne bi bilo otvaranja radnih mjesta, ne bi bilo gospodarskog rasta. Bez gospodarskog rasta ne bi bilo dohotka. Taj cijeli zaokruženi krug ekonomije bi se kondicionalno probao vratiti u nekakve okvire prošlosti u kojima mii više ne možemo funkcionirati", poručuje Mario Švigir, ekonomski analitičar.
Bez potrošnje ne bi bilo ni rasta ni razvoja u modernom društvu 21. stoljeća. Ne možemo svi živjeti od rada na zemlji niti je većina uopće ima u posjedu, no održiva potrošnja odgovor je i kritika današnjem raspolaganju novcem.
"To nužno znači sljedeće, da se potrošnja sa fokusa kvantitete ili volumena na neki način vrati prema kvaliteti. Potrošnja u održivom smislu riječi se odnosi potrošnju, kupnju onih proizvoda i usluga koji su proizvedeni na održiv način", napominje Švigir.
Popravak ili kupnja?
Održiva potrošnja ne kompromitira mogućnost da i u budućnosti trošimo. S obzirom na to da u sadašnjosti poprilično trošimo odlučili smo provjeriti stanje na terenu. Osim popraviti cipele, kod postolara smo otišli kako bi saznali kupuju li ljudi impulzivno nove cipele ili ih popravljaju.
"Kako je došla kriza ljudi su ipak počeli dolaziti malo više popravljati cipele. Zapravo je veći problem u tome što ljudi češće kupuju jeftine cipele koje onda daju popravljati pa na kraju popravak ispadne skuplji nego same te cipel", kaže postolar Kristijan Ilić.
Kada smo već kod cipela. Prije 30 ili 40 godina, doduše, nije bilo toliko novca i izbora, ali kupljene cipele mogle su se nositi puno više od jedne sezone. Perilice za rublje nisu se kvarile netom nakon isteka garancije kao uostalom i većina druge tehnike.
"Potrošači od kompanija žele kupiti osnovni proizvod koji je na siguran način proizveden, koji je siguran i može se dugoročno upotrebljavati. To je na neki način kritika i bunt na onaj način prodaje koja funkcionira na način da proizvode koji su nekad bili osnovni proizvodi su zadržani kao premium ili brend proizvodi i puno skuplji od osnovnih proizvoda, a kod osnovnih proizvoda nemamo te karakteristike dugoročnosti i nemamo taj element kvalitete," ističe Švigir.
Potrošnja ključ svega
Na tragu toga je Odbor europarlamenta za unutarnje tržište i zaštitu potrošača zabranio dvostruku kvalitetu proizvoda za čiju ćemo provedbu trebati pričekati još dvije godine. Bez obzira na to bili kvalitetni ili ne mi opet kupujemo i trošimo.
"Nema niti jednog složenog organiziranog ekonomskog sustava koji funkcionira bez potrošnje. Čak ako krenemo u povijest, u srednjem vijeku ekonomija nastaje s pravim organiziranim obrascima potrošnje tadašnje. Danas potrošnja igra takvu ulogu da u BDP-u sadrži oko 60 posto ukupne novostvorene vrijednosti", kaže Švigir.
BDP jest indikator razvoja i u Hrvatskoj je on po stanovniku mjeren kupovnom moći na 63 posto prosjeka Europske Unije. No je li on dobar pokazatelj razvoja pojedine zemlje?
"Ja sam jedan od ekonomista koji brani postojanje BDP-a jer je to jedan od bitnih indikatora osnovnog razvoja i radi usporedivosti to je nešto što nam izrazito pomaže. Međutim, nikako nisam protivnik cijelog seta novih indikatora koji se razvijaju koji se odnose i na indikatore blagostanja i indikatore sreće", kaže Švigir.
Još ne znamo koliko smo bruto nacionalno sretni, ali znamo da čak četiri zemlje imaju Ministarstvo sreće. Butan je bio prvi, potom Nigerija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela ga imaju. Možda bi ga mi trebali oformiti ili povezati s onim demografije.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
