(Ne)sigurnost pri zapošljavanju u Hrvatskoj: Gotovo smo se izjednačili s europskim rekorderima, ali ne po dobrome

I dok su svima puna usta o demografiji, statistika je neumoljiva i dokazuje da je stalan radni odnos u Hrvatskoj mnogima nedostižan.

---

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem studenog prošle godine ugovore na određeno imalo je 372.758 radnika. U stalnom radnom odnosu bilo je 1.149.192 ljudi.

Vezani članci Mladi Hrvati najkasnije napuštaju roditeljsko gnijezdo. Cijene stanova i pronalazak posla nisu jedini problemi Broj nezaposlenih znatno je manji nego lani. Ali nisu svi razlozi za to - pozitivni

Hrvatska se udjelom zaposlenih na određeno od 25 posto gotovo izjednačila s europskim rekorderima Poljskom i Španjolskom gdje na određeno radi 26 posto zaposlenih. Izvješće HZMO-a podupiru brojke Eurostata iz 2017. godine koje pokazuje da je u Hrvatskoj na određeno vrijeme radilo nešto više od 20 posto radnika, a u Europskoj uniji u cjelini njih 14,3 posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih.

U prošloj godini najviše ljudi na određeno vrijeme radilo je u ljetnim mjesecima. HZMO navodi da je takvih u Hrvatskoj u srpnju bilo 419.650. Tvrtke i poslodavci koji mladima ponude ugovor na neodređeno vrijeme oslobođene su plaćanja doprinosa na plaće idućih pet godina, a prema statističkom izvješću Zavoda, krajem prošle godine takvih poslodavaca, odnosno zaposlenih je bilo 107.143.

Trenutačno je u Hrvatskoj zaposleno oko 270 tisuća mladih u dobi do 30 godine, ali njih 60 posto i dalje ima ugovore na određeno vrijeme. Najviše poslodavaca koji putem mjere države zapošljavaju mlade u stalan radni odnos očekivano je u Gradu Zagrebu. Putem ove mjere, brojka zaposlenih u 2018. iznosila je 36.444.

Petogodišnje oslobođenje od plaćanja doprinosa za mlađe od 30 godina najbolje su iskoristile tvrtke iz Zagreba, koje su oslobođene plaćanja doprinosa za 36 tisuća radnika. Prema izvješću slijedi je Splitsko-dalmatinska županija, a potom Zagrebačka županija.

Polovica mladih za koje poslodavci ne plaćaju doprinose na plaću, među kojima je financijski najvažniji zdravstveni doprinos, rade u prerađivačkoj industriji, trgovini te hotelima i kafićima.

Sve ove brojke dokazuju da niti jedna mjera vladajućih, svih ovih godina nije uspjela zaustaviti negativne trendove i naviku poslodavaca da zapošljavaju na određeno, pogotovo mlade.