Statistika bijede: Svaki peti Hrvat je na pragu siromaštva, pogledajte gdje se živi (nešto) bolje, ali i koje su skupine najviše na udaru

Galerija 2 2 2 2

tri vijesti o kojima se priča KINA I JAPAN Sukob se pogoršava: "To signalizira potencijalni napad" Oglasila se premijerka Snažan potres pogodio Japan, osjetio se i u Rusiji: Izdano upozorenje, cunami pogodio dijelove zemlje, evakuacija u tijeku Ostavio djevojku da se smrzne Kamera uhvatila trenutke jeze u Alpama: "Jedna svjetiljka se odvaja i nastavlja sama, dok druga ostaje i gasi se"

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u ponedjeljak izvješće o pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti u 2018. godini, prema kojemu je stopa rizika od siromaštva u 2018. iznosila 19,3 posto, dok je ta stopa određena prema 2012. godini iznosila 13,9 posto.

Tako je 2018. godine 8,6 posto osoba bilo u teškoj materijalnoj deprivaciji, a 24,8 posto u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada se postotak osoba koje su u riziku od siromaštva povećava na 42,9.

Na Jadranu se živi bolje

Istraživanje je podijelilo Hrvatsku na Jadransku i Kontinentalnu Hrvatsku te je pokazalo da se na Jadranu živi malo bolje. Stopa rizika od siromaštva za jadransku Hrvatsku iznosila je 18,4 posto, dok je za kontinentalnu Hrvatsku iznosila 19,7 posto, a pokazatelj osoba u riziku od siromaštva je za te regije je 24,6 posto za Jadran i 24,9 posto za kontinenent.

Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu najviša je bila kod osoba u dobi 65 ili više godina te je iznosila 28,1 posto. U toj dobnoj skupini razlika prema spolu je najveća te su žene u većem riziku od siromaštva. Stopa kod žena iznosila je 31,3 posto, a u muškaraca 23,5 posto.

Od siromaštva su najsigurniji bili oni u dobi od 25 do 54 godine, čija je stopa rizika iznosila 14,3 posto, a slični postotak je i za oba spola te dobi.

Nezaposlene osobe su bile u najvećem riziku od siromaštva, čak 47,6 posto, a stopa rizika najmanja je bila za zaposlene - 4,6 posto. Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo iznosio je 29.820 kuna na godinu, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina 62.622 kune.

Što se tiče materijalne deprivacije, odnosno pokazatelja koji utječu na kvalitetu života kućanstava, zabilježeno je 52,9 osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak, tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće si nije moglo priuštiti 51,3 posto, a za njih 49,6 posto troškovi stanovanja su bili znantno financijsko operećenje.

17,5 posto osoba bilo u kućanstvima koja su kasnila s plaćanjem režija

Čak 17,5 posto osoba bilo je u kućanstvima koja su kasnila s plaćanjem računa za režije zbog financijskih poteškoća, njih 10,1 posto svaki drugi dan si nije mogao priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent, a 7,7 posto si nije moglo priuštiti primjereno grijanje u najhladnijim mjesecima.

Najmanji postotak osoba, 0,6 posto, živilo je u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem, 40,4 posto s malim teškoćama, njih 28,6 posto kraj s krajem je teško spajalo, a vrlo teško njih 14,1 posto.
Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu i distribuciju dohotka unutar populacije, a osnovni je pokazatelj bio stopa rizika od siromaštva.

Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60 posto od srednje vrijednosti ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih osoba. (Hina)