Nacistički i ustaški simboli (Foto: Arhiva/Dusko Jaramaz/PIXSELL)
Nacistički i ustaški simboli (Foto: Arhiva/Dusko Jaramaz/PIXSELL) Foto: Arhiva/Dusko Jaramaz/PIXSELL

Kako se navodi u izvještaju američkog State Departmenta o stanju ljudskih prava za 2018. godinu u Hrvatskoj, problemi u pogledu kršenja ljudskih prava uključivali su korupciju, nasilje i prijetnje nasiljem novinarima, azilantima i migrantima te prijetnje pripadnicima etničkih manjina.


Kada su u pitanju nestali iz razdoblja sukoba od 1991. do 1995. godine, u izvještaju stoji kako je hrvatska Vlada objavila da se na dan 18. listopada 2018. više od 1500 osoba i dalje vodi kao nestale te da vlada traži posmrtne ostatke 414 osoba za koje se zna da su preminule, što čini ukupan broj od 1922 neriješena slučaja nestalih osoba.

Vezani članci Slika nije dostupna Nulta stopa tolerancije: Od 1. ožujka za nošenje ustaških obilježja u Austriji moguća je kazna i do 10.000 eura Zmija, ilustracija (Foto: Borna Filić/Pixsell) Indonezijska policija muči osumnjičenike: Šokantne metode torture uključuju i – ogromne zmije

U izvještaju se podsjeća da je Ministarstvo branitelja objavilo da su u razdoblju od 1. siječnja do 19. listopada 2018. ekshumirani posmrtni ostaci 14 osoba, što je pad od 20 posto u odnosu na prethodnu godinu) i da je provedena konačna identifikacija 29 osoba (što je porast od 27 posto u odnosu na prethodnu godinu).

Zaključak izvješća u vezi s tim jest da su pravni, politički i tehnički čimbenici usporavali rješavanje slučajeva u ratu nestalih osoba.

Kada su u pitanju Ustavom i zakonom zajamčena sloboda izražavanja, izvještaj navodi reakcije organizacija za zaštitu ljudskih prava prema kojima Vlada nije prikladno istraživala ili pokretala postupke u slučajevima prijetnji prema novinarima ili blogerima.

Iako su zakonom i odlukama Ustavnog suda tehnički utvrđena ograničenja u odnosu na simbolički "govor mržnje", uključujući korištenje simbola i slogana iz nacističkoga i ustaškog razdoblja, nevladine organizacije i interesne skupine prigovorile su da je provedba tih odredaba i dalje nedostatna.

Izdvojena je i statistika Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, prema kojoj je i dalje prisutan antisemitski govor na internetu te u medijima, kao i već od ranije antisemitski i ustaški grafiti na ulicama.

Židovska zajednica usto ističe da državni dužnosnici nisu dovoljno osuđivali, sprječavali i suzbijali revizionizam holokausta.

Srpsko narodno vijeće (SNV), stoji u izvještaju, ističe da su se pripadnici srpske nacionalne manjine suočavali s govorom mržnje, grafitima i drugim oblicima uništavanja srpskih spomenika te znatnom diskriminacijom u pravosudnom sustavu, posebno u smislu nestalih osoba i ratnih zločina.

Cjelokupno izvješće možete vidjeti u priloženom dokumentu.