Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Stručnjak za međunarodno pravo mora dr. Davor Vidas izjavio je da su rješenja iz tzv. sporazuma Račan-Drnovšek iz 2001. godine 'bespredmetna politička improvizacija' u kojima se nije vodilo računa ni o stvarnim okolnostima plovidbe, ni o osnovnim pravilima međunarodnoga prava mora.


Davor Vidas, direktor Odjela za pomorstvo i pravo mora u Institutu Fridtjof Nansen u Oslu, to je rekao u povodu izjave slovenskog predsjednika Danila Tuerka, za posjeta Zagrebu, da su rješenja iz tzv. sporazuma Račan-Drnovšek očuvala svoju važnost i da bi iznova mogla biti relevantna, te da im je kumovala mudrost.

Vezani članci Testiranje na koronavirus, ilustracija I susjedi imaju problema s malim interesom za cijepljenje, uvode posebnu vrstu ''kazne'' za necijepljene Pojačan promet prema moru - 3 Udarni turistički vikend: Na ulazak u Sloveniju čeka se satima, gužve i prema moru

'Dok god se Slovenija i Hrvatska budu iscrpljivale da u istom 'paketu' pokušaju riješiti dva različita pitanja - razgraničenje teritorijalnog mora i pristup Slovenije otvorenom moru - koja po naravi stvari treba riješiti zasebno, one neće uspjeti riješiti niti jedno od tih', smatra Vidas. 

>> Hrvatska i Slovenija trebaju intezivirati suradnju

U tome je bio, kako je podsjetio, ključni problem neuspjelog pokušaja između Račana i Drnovšeka - koji u stvarnosti i nije došao do sporazuma nego samo do nacrta, tj. konačnog radnog usklađenja.

'Spor Hrvatske i Slovenije o razgraničenju teritorijalnog mora odnosi se isključivo na dio mora s jedne strane granične crte utvrđene Osimskim ugovorom između Italije i bivše Jugoslavije. To sporno pitanje, koje se odnosi samo na Sloveniju i Hrvatsku, treba riješiti primjenom međunarodnoga prava', naglašava Vidas.

Problem 'izravnoga teritorijalnog izlaza Slovenije na otvoreno more' je, kako dodaje, u tome što je slovensko kopno, tj. polazne crte od kojih se mjeri teritorijalno more, u svakom slučaju od otvorenog mora na udaljenosti većoj od 12 nautičkih milja. Zato Slovenija niti teoretski ne može imati 'izravni teritorijalni izlaz na otvoreno more', jer se on može ostvariti samo kroz teritorijalno more, a čija širina prema važećem međunarodnom pravu ne može prelaziti 12 milja, objašnjava.

Vidas drži kako treba razumjeti da bi Slovenija, kao obalna zemlja, željela imati što nesmetaniji pristup otvorenom moru. Međutim, pristup Slovenije otvorenom moru pitanje je bitno drukčije od spora o razgraničenju teritorijalnih mora dviju zemalja, pa se zato treba rješavati odvojeno, izjavio je.

'Sustav plovidbe u sjevernom Jadranu, uključivši i pristup brodova do i od luke Kopar, potvrđen je 2004. u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji na zajednički prijedlog jadranskih država, uključujući Sloveniju, i to tako da je dolazni smjer, ili 'ulaz' za brodove, s ove strane Osimske granice, bliže hrvatskoj i slovenskoj obali - a odlazni je smjer za brodove, ili 'izlaz', kroz teritorijalno more Italije. Zato je pitanje pristupa Slovenije do otvorenog mora moguće riješiti samo tako da obuhvati plovidbu s obje strane Osimske granične crte, a takvo rješenje nužno uključuje tri države - Italiju, Hrvatsku i Sloveniju, a ne samo posljednje dvije', napominje Vidas.

Kako primjećuje navodno 'kompromisno rješenje' sadržano u tzv. sporazumu Račan-Drnovšek uključuje 'koridor' u svrhu 'izlaska' Slovenije na otvoreno more, ali samo s jedne strane Osimske granice, tj. gdje je sada ulazni smjer plovidbe za brodove, ali ne izlazni.

'Takvo se rješenje na karti nekome može učiniti politički 'mudrim', no u zbilji je riječ tek o bespredmetnoj improvizaciji, jer se njome ne rješava stvarni pristup Slovenije do otvorenog mora', tvrdi Vidas.