U Zagrebu je održana spomen šetnja u znak sjećanja na 80. godišnjicu osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda 22. lipnja 1941. godine.

Galerija


Naglasak tijekom šetnje stavljen je na obilazak lokacija povezanih s ilegalnim pokretom i otporom antifašista u Zagrebu. Šetnja je počela u 11 sati kod stadiona Maksimir, gdje se okupljenima obratila voditeljica Documente Vesna Teršelič istaknuvši kako je mladost Zagreba na tadašnjem stadionu odbila poslušati ustaški poziv na podjelu, priopćeno je iz Documente.

Umjesto odvajanja od svojih kolega, u velikoj gesti solidarnosti, zagrebački srednjoškolci svi su prešli na istu stranu na koju su ustaše poslali Srbe i Židove i nakon toga skupa pobjegli, podsjetila je.

"I danas se trebamo suprotstaviti iskrivljavanju povijesti te tražiti načine da činjenice o akcijama poput ove uvrste u obrazovne programe osnovnih i srednjih škola, prikazan i u filmu 'Akcija stadion' redatelja Dušana Vukotića, prema scenariju koji je potpisao skupa s Slavkom Goldsteinom", rekla je Teršelič.

Testiranje na koronavirus u Opatiji Župan pisao premijeru Plenkoviću: ''Neopravdano smo kažnjeni zbog pojedinih ostalih primorskih županija"

Joško Klisović Gradonačelniče, preplaćen sam: Joško Klisović od Tomaševića će tražiti smanjenje plaće. I manje luksuzan auto

Autorica vodiča "Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju. Vodič po Zagrebu u Drugom svjetskom ratu" Tena Banjeglav osvrnula se na vježbu srednjoškolaca organiziranu 26. svibnja 1941. kojoj su na stadioni prisustvovali mnogi ustaški vojnici i drugi pripadnici visokih slojeva NDH, jer se tog dana trebao formirati 1. zagrebački bataljun kojeg su mogli činiti samo Hrvati.

Kako je rekla, "stožernik sveučilišnog ustaškog stožera Blažeković držao je govor tijekom kojeg je čitavo vrijeme govorio protiv židovske i srpske omladine, huškao i širio propagandu, a u jednom trenutku i pozvao sve prisutne Židove i Srbe da stanu na jednu stranu, kako bi ih odvojili od hrvatske mladeži. To je očito bilo iznenađenje za okupljene, jer se na prvi poziv nitko nije pomaknuo te su svi ostali na svojim mjestima".

Blažeković je, nastavila je Banjeglav, "nekoliko puta morao ponoviti poziv, a vidjelo se i da su okupljeni ustaški i drugi uzvanici koji su bili na pozornici bijesni jer ne uspijevaju ostvariti planirano. Kada su Židovi i Srbi konačno stupili na drugu stranu, za njima su prvo krenuli pripadnici SKOJ-a, a zatim i sva druga okupljena mladež te su zajedno napustili stadion".

Autorica vodiča je rekla i da su od početka srpnja 1941. provođenja su strijeljanja zatvorenika iz zatvora i logora u Zagrebu. Glavna mjesta strijeljanja bila su Dotrščina te šuma Stupnički Lug u Rakovom Potoku. Međutim, prva strijeljanja vršena su u Maksimiru, navela je Banjeglav.

Sudionici su tijekom šetnje obišli lokacije staračkog doma Lavoslav Schwartz, mjesto akcije u pošti u Jurišićevoj, biste u spomen poznatih zagrebačkih ilegalki Rajka i Zdenka Baković te Gluhonijemi zavod. Spomen-šetnja završila je u Ilici 85 gdje je glazbenica i umjetnica Davorka Horvat izvela ''Bilećanku''.

Prvi sisački partizanski odred bio je prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe. Imao je 77 boraca, a završetak Drugog svjetskog rata doživjela je tek polovica - njih 38. Njegovo osnivanje simbolizira početak četverogodišnje narodnooslobodilačke borbe, predvođene komunističkom partijom, u kojoj su sudjelovali borci različitih nacionalnosti i vjera.

Testiranje na koronavirus, ilustracija Imamo 84 nova slučaja zaraze koronavirusom. Zasad najviše zaraženih u jednom dalmatinskom gradu, otkrili i razlog

Klaićeva bolnica, ilustracija U Klaićevu sinoć primljeno šestero pijane djece, najmlađi pacijent je tek završio osnovnu školu: "Jedan je bio agresivan, ali..."

U širokom pokretu antifašističkog otpora svoj su doprinos dali i humanitarka Diana Budisavljević, pjesnik i prvi predsjednik Sabora Narodne Republike Hrvatske Vladimir Nazor koji su dočekali kraj rata, kao i tisuće ilegalaca, taoca i ljudi pogubljenih od strane nacista, fašista i režima Nezavisne države Hrvatske samo zato jer su bili Židovi, Romi, Srbi ili su željeli spasiti susjede u nevolji, stiče se u priopćenju i dodaje da pamtimo njihova djela. 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju