U nedjelju, 26. ožujka počinje ljetno računanje vremena, još jedno u nizu iako godinama slušamo priče o ukidanju sezonskog računanja vremena.
Hrvatska Vlada donijela je Uredbu o ljetnom računanju vremena u kojoj stoji: ''Ljetno računanje vremena u 2023. godini počinje 26. ožujka 2023. u 02 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 02 h 00 min i 00 s računa kao 03 h 00 min i 00 s. Ljetno računanje vremena u 2023. godini završava 29. listopada 2023. u 03 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 03 h 00 min i 00 s računa kao 02 h 00 min i 00 s.''
Još 2018. raspravljalo se o ukidanju ljetnog i zimskog računanja vremena. Godinu kasnije donesena je i rezolucija na tu temu. Četiri milijuna građana Europske unije u anketi se izjasnilo da je za prestanak pomicanja sata. I Hrvatska je načelno bila za ukidanje.
No iako je odluka prihvaćena, ona nikada nije usvojena. Do dogovora nije došlo, a cijela je tema pala potpuno u drugi plan dolaskom koronavirusa i krize koja je zaokupila cijelu javnost.
Pročitajte i ovo
Imate li vi problema?
Znate li kako na nas utječe pomicanje sata? "Mi to možda ne primijetimo svjesno, ali..."
Pročitajte i ovo
sve po starom
Pitali smo Europsku komisiju i Ministarstvo prometa kada se ukida sezonsko računanje vremena: "Institucija navedeni prijedlog više ne vidi kao jedan od prioriteta"
Dok se ta odluka ne promijeni, jedino što ostaje jest prilagoditi se, no ne ide to svima lako, a znanstvenici upozoravaju i da ljetno računanje vremena nije prirodno za naš organizam, kao i da prednosti koje se često spominju nisu tako velike, piše Poslovni dnevnik.
Vlada na ovaj način, dodaju, pokušava uštedjeti energente. Prvi put je ova praksa zaživjela tijekom Prvog svjetskog rata, ali od nje se relativno brzo odustalo. Ipak, nije sve tako ružičasto. Iako štedimo struju, više vozimo i na taj način trošimo više goriva.