Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Vlada želi rasterititi poslodavce ukidanjem brojnih, složit će se mnogi, nepotrebnih davanja. Neki pak smatraju da će time ugroziti, ni više ni manje, nego zdravlje radnika.


Smanjenje obveza i papirologije iz područja zaštite na radu trebalo bi rasteretiti gospodarstvo za 1,3 milijarde kuna.

Vezani članci Slika nije dostupna Tri radnika pala s dizalice, dvojica teško ozlijeđena Slika nije dostupna Ivana - žena koja brine o zaštiti zdravlja i sigurnosti u jednom od najvećih postrojenja u Hrvatskoj

Sindikatima najviše smeta smanjen broj zdravstvenih (svake 3 godine) i sanitarnih pregleda (jedan godišnje), manji broj osoba koje brinu o zaštiti na radu u tvrtkama te smanjena zdravstvena i sanitarna obuka radnika.

"Liberalizacija ovih uvjeta su kontraproduktivni jer će direktno utjecati na povećanje radnih nesreća i na narušavanje zdravlja zaposlenika, pogotovo u prerađivačkoj industriji i građevinskom sektoru", kaže Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata.

Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, objašnjava da se zaštita na radu ne ukida. "Radnici ne bi trebali na negativan način osjetiti primjenu ovih mjera. Najveći dio mjera se odnosi na smanjenje nepotrebnih troškova i papirologije", kaže Mikuš Žigman.

Preko kompjutora do uštede od 76 posto u administraciji doći će elektroničkim osnivanjem tvrtke ili obrta, bez javnog bilježnika i bez državnih biljega, elektroničkim otvaranjem poslovnog računa, prijavom Poreznoj upravi, obrascima, dokumentacijom i raznim prijavama.

Obrtnici i društva s ograničenom odgovornošću više neće morati izraditi pečat. Samo tu će uštedjeti osam milijuna kuna. Sve to će povećati konkurentnost Hrvatske.

"To znači da će poduzetnicima biti na raspolaganju i više sredstava i vremena za ulaganje, investicije, zapošljavanje i za inovacije. Pojedine mjere polagano povećaju konkurentnost Hrvatske koja može, naravno, utjecati na povećanje investicija", kaže Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore.

Sindikatima smeta i stavka koja se odnosi na jednostavnije evidentiranje radnog vremena, za koju Matijašević kaže da će opet "širom otvoriti vrata mobingu, šikaniranju radnika i nepoštivanju zakonskih odredbi".

Mikuš Žigman, pak, tvrdi da će se raditi evidencija radnog vremena, ali se neće nužno morati bilježiti svaki izlazak i ponovni dolazak na posao.

Sindikati ipak žele dodatna pojašnjenja i to prije nego što se krene u izmjene zakona.