RASTEREĆENJE POSLODAVACA Smanjenje obaveza od 1,3 milijarde kuna ide na štetu zdravlja radnika

Smanjenje obveza i papirologije iz područja zaštite na radu trebalo bi rasteretiti gospodarstvo za 1,3 milijarde kuna.

tri vijesti o kojima se priča hitne protuepidemijske mjere Zavod reagirao zbog opasnog virusa, evo koje mjere slijede u Zagrebu: "Ne boravite na otvorenom, zatvorite prozore i vrata" VREMENSKA PROGNOZA Stiže osvježenje, no prije toga prijete olujni vjetar i lokalni pljuskovi DRVA I PELETI Grijanje će ove zime biti nikad skuplje: Građani već navalili na kupnju, cijene lete u nebo

Sindikatima najviše smeta smanjen broj zdravstvenih (svake 3 godine) i sanitarnih pregleda (jedan godišnje), manji broj osoba koje brinu o zaštiti na radu u tvrtkama te smanjena zdravstvena i sanitarna obuka radnika.

"Liberalizacija ovih uvjeta su kontraproduktivni jer će direktno utjecati na povećanje radnih nesreća i na narušavanje zdravlja zaposlenika, pogotovo u prerađivačkoj industriji i građevinskom sektoru", kaže Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata.

Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, objašnjava da se zaštita na radu ne ukida. "Radnici ne bi trebali na negativan način osjetiti primjenu ovih mjera. Najveći dio mjera se odnosi na smanjenje nepotrebnih troškova i papirologije", kaže Mikuš Žigman.

Preko kompjutora do uštede od 76 posto u administraciji doći će elektroničkim osnivanjem tvrtke ili obrta, bez javnog bilježnika i bez državnih biljega, elektroničkim otvaranjem poslovnog računa, prijavom Poreznoj upravi, obrascima, dokumentacijom i raznim prijavama.

Obrtnici i društva s ograničenom odgovornošću više neće morati izraditi pečat. Samo tu će uštedjeti osam milijuna kuna. Sve to će povećati konkurentnost Hrvatske.

"To znači da će poduzetnicima biti na raspolaganju i više sredstava i vremena za ulaganje, investicije, zapošljavanje i za inovacije. Pojedine mjere polagano povećaju konkurentnost Hrvatske koja može, naravno, utjecati na povećanje investicija", kaže Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore.

Sindikatima smeta i stavka koja se odnosi na jednostavnije evidentiranje radnog vremena, za koju Matijašević kaže da će opet "širom otvoriti vrata mobingu, šikaniranju radnika i nepoštivanju zakonskih odredbi".

Mikuš Žigman, pak, tvrdi da će se raditi evidencija radnog vremena, ali se neće nužno morati bilježiti svaki izlazak i ponovni dolazak na posao.

Sindikati ipak žele dodatna pojašnjenja i to prije nego što se krene u izmjene zakona.