MINISTAR JE SAMO JOŠ JEDAN U NIZU Ovo su najpoznatiji hrvatski plagijatori

Barišićevo falsificiranje potvrdio je Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koji je ocijenio kako je ministar u tekstu objavljenom u časopisu Synthesis philosophica 2008. godine preuzeo dijelove teksta američkog filozofa Stephena Schlesingera, a da pritom nije citirao izvore.

Aktualnog ministra prijavila su četvorica znanstvenika još 2011. godine. Sve optužbe za plagiranje Barišić je odbacio na početku svojeg ministarskog mandata, a nakon što je objavljeno mišljenje Odbora ze etiku, ministar je ustvrdio da "predsjednik Odbora Vlatko Silobrčić, član stranke Pametno, koristi to tijelo za političke obračune". Kad je riječ o njegovom spornom tekstu, Barišić propust u navođenju izvora pripisuje "tiskarskoj omašci koja je uklonjena 2010. godine".

Pročitajte i ovo Nove poruke Tko je Klokan iz poruka Josipe Rimac i Milijana Brkića? Odgovor peticiji Ministar Barišić o plagiranju: "Mislim da je javna kleveta puno veći problem"

Ostavku ministra zatražili su Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a te Ivica Puljak iz stranke Pametno.

Činjenica je, međutim, da su zbog falsificiranja u Hrvatskoj rijetko padale glave, a sankcije su tek sporadična pojava. 

Najbolji dokaz je slučaj HDZ-ovca Milijana Brkića koji je, usprkos djelomično prepisanom diplomskom radu o kojemu su se sporovi vodili godinama postao potpredsjednik Sabora i zamjenik predsjednika HDZ-a.

Brkić je bio među 19 policijskih dužnosnika kojima je dekan Visoke policijske škole poništio diplomu s obrazloženjem da su svi prepisali isti rad. Brkić, koji je diplomirao 2010. na temu "Organizacijske razine MUP-a Republike Hrvatske" odluku je osporavao, a poništio ju je i Upravni sud s obrazloženjem da je bilo proceduralnih pogrešaka. Ipak, procedura je na kraju ispoštovana, Brkiću je diploma poništena, ali mu zvanje diplomiranog kriminalista nije oduzeto već mu je postavljen uvjet da u roku od godinu dana preda novi diplomski rad. Čini se da se Brkić napokon pomirio sa sudbinom te je potvrdio da piše novi diplomski. Izjavio je čak da će na obranu pozvati i novinare, a nakon toga upisati i - poslijediplomski.

Najpoznatiji lažni magistar

U istom paketu poništenih diploma Visoke policijske škole bio je i Robert Ljutić, tada zamjenik šefa kabineta ureda zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. No, nije dobio otkaz već je premješten na "odgovarajuće radno mjesto".

Jedan od najpoznatijih i prvih slučajeva plagijata u političara je onaj čelnika pravaša, Ante Đapića. Njemu je 2000. Pravni fakultet u Splitu poništio magisterij jer je utvrđeno da je većim dijelom prepisao rad svoga mentora Borisa Kandarea. Navodilo se kako je prepisao čak 116 od ukupno 176 stranica iz Kandareove knjige “Pobijanje arbitražne odluke”.

No, i Đapić i Kandare su na Općinskom sudu u Splitu 2005. godine oslobođeni optužbe da su zloporabili položaj i ovlasti. U presudi je obrazloženo kako je dokazano da je Đapić većim dijelom prepisao magistarski rad iz radova tadašnjeg mentora Kandarea, ali da se time ne može baviti sud već Fakultetsko Vijeće splitskog Pravnog fakulteta. U svojem životopisu na službenim stranicama Đapić je preskočio dio s magisterijem te je naveo kako je diplomirao na Pravnom fakultetu u Osijeku.

Osuđena bivša glasnogovornica policije

Vladimira Palfi iz Živog zida nije gotovo ni zakoračila na političku scenu, a već je pod upitnik došlo njezino zvanje diplomirane inženjerke građevine kako se titulirala na izborima za Sabor 2016. godine. Sumnje u diplomu Palfi nije javno otklonila, tek je poručila "da je upisala magisterij i da će imati diplomu kada preuzme svoj mandat u Saboru".

Velika afera s lažnim diplomama izbila je prije 2015. godine kada su u Zagrebačkom holdingu otkrili čak 333 zaposlenika s krivotvorenim svjedodžbama i diplomama. Izračunalo se da su "lažnjaci" najveću gradsku tvrtku oštetili za čak 88,5 milijuna kuna. Iako su svi dobili otkaz, sud je neke odlučio vratiti na posao s obrazloženjem da su posao koji su radili mogli obavljati i bez stručne spreme za koju su krivotvorili diplomu.

Jedna od rijetkih osoba koja je sudski osuđena zbog plagiranja je bivša glasnogovornica splitske policije Marina Kraljević Gudelj. Ona je pravomoćno, zbog krivotvorenja diplome zagrebačkog Filozofskog fakulteta, osuđena na godinu dana zatvora koji joj je zamijenjen radom za opće dobro.