Liga protiv raka Koprivničko-križevačke županije djeluje i kao posudionica 30-ak bolničkih kreveta za potrebe palijativnih pacijenata koji si ne mogu priuštiti njegu u nekoj od specijaliziranih ustanova, no njihovo skladište je prazno, a bilo bi, kažu, i da imaju još toliko kreveta.
"Imamo malu prostoriju za pohranu kreveta, ali i ostalih ortopedskih pomagala, no nemamo potrebe za većom jer, kad je riječ o bolničkim krevetima, potražnja za njima je tolika da se rijetko koji vrati u udrugu već odmah ide kod novog korisnika“, kaže voditeljice posudionice Katarina Martinčić, inače sestra zdravstvene njege s 44 godine radnog i višegodišnjeg volonterskog staža.
Svakodnevno obilazi pacijente kojima je potrebna zdravstvena njega. Mijenja im stome, katetere, njeguje kronične rane, daje terapiju.
"Prilikom obilazaka domova pacijenata uočavamo da zbog loše ekonomske situacije, niskih mirovina pacijenata i primanja njihovih obitelji, nisu u mogućnosti plaćati smještaj u specijalizirane domove pa svu brigu o bolesnom članu obitelji preuzimaju na sebe“, objašnjava Martinčić.
"Pripremamo obitelj na sve što donosi razvoj bolesti kod pacijenta. Izrađujemo plan skrbi kod kuće jer obitelj je ta koja odrađuje najveći dio brige koja traje 24 sata dnevno". Takvih je pacijenata nemali broj.
Glavna skrb je na obitelji, a dostupnost kreveta minimum
Kako uz posudionicu pomagala pri Ligi za borbu protiv raka vodi i Udrugu pacijenata sa stomom, kaže kako svjedoči i neželjenom trendu prema kojem iz godine u godinu raste broj mladih osoba oboljelih od karcinoma debelog crijeva.
"Uz sav jad s kojim se susreću, bolesnički krevet je minimum koji im društvo treba priuštiti jer je u takvim slučajevima više nego prijeko potreban. Nažalost, mali je broj njih koji si ga može priuštiti", kaže ova medicinska sestra.
Nedostatak krevet pritom nije specifičan samo za Koprivničko-križevačku županiju. S tim se susreću i ostale građanske udruge diljem Hrvatske s kojima je Liga protiv raka u kontaktu.
Martinčić ocjenjuje da se palijativna skrb u Hrvatskoj nalazi još u povojima, a tamo gdje ona relativno dobro funkcionira, glavninu tereta nose volonteri.
"Mi medicinske sestre dođemo na teren, obavimo na brzinu prijeko potrebnu njegu jer nam je vrijeme za nju ukradeno i minimalizirano zbog toga što ga je HZZO platežno sveo na minimum minimuma, pa je volonterski rad danas je kralježnica hrvatske palijativne skrbi", ističe Martinčić.
Palijativna skrb još uvijek leži na volonterima
No i njega nedostaje, baš kao i bolesničkih kreveta. Rijetki su oni koji žele svoje slobodno vrijeme darivati bližnjem u nesreći, dodaje.
"Kako država ulaže premalo novca u palijativu, tako je s druge strane premali broj ljudi koji su spremni volonterskim doprinosom pomoći osobama koje su prikovane za bolesnički krevet“, kaže Martinčić.
Kad je riječ o institucionalnoj brizi o palijativnim bolesnicima, za palijativne bolesnike u Hrvatskoj je na raspolaganju 477 kreveta u bolnicama i 62 u stacionarima. Pri domovima zdravlja djeluju pak palijativni timovi, čiji je broj različit po županijama, piše za Hinu novinar Ozren Špiranec.
Jedan tim od 2022. djeluje pri Domu zdravlja Koprivničko-križevačke županije i trenutno zadovoljava potrebe pacijenata, no s obzirom na rast broja onkoloških pacijenata bit će, kažu potreban još koji. Dosad su brinuli o 350 osoba a njihova funkcija jest procjena stanja pacijenta koja se obavlja u suradnji s djelatnicima primarne zdravstvene zaštite.
"Otkad je oformljen, raste broj poziva pacijenata i njihovih obitelji. Razlog je možda i taj što pacijenti i njihove obitelji nisu znali za postojanje ovakve usluge koja u javnosti biva sve vidljivija“, kaže ravnateljica doma zdravlja Mirjana Hanžeković.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
nova obvezaVelika promjena za strane radnike! Vlada donosi novi zakon: "Oni koji imaju kontakt s ljudima morat će..."
-
Najbliže ZemljiNoćas se događa nešto posebno na nebu: Nekima će to smetati
-
ometanje letaDrama u europskoj zemlji! Vojni dronovi probili zonu zabrane letenja, poletjeli prema avionu Zelenskog
