Grad Zagreb sa 6,9 milijardi kuna duga najveći je dužnik od svih hrvatskih gradova: prosječni Zagrepčanin tako danas duguje oko 9000 kuna ili gotovo 11 puta više od stanovnika Dubrovnika. Očekuje se da će taj dug narasti do kraja godine sve do 10.000 kuna po stanovniku, zbog novih kredita koje je prisiljen dizati posrnuli gradski komunalni holding, piše Jutarnji list.
Pročitajte i ovo
>> ZET pred kolapsom, nema više povlaštenih karata?
No, na prave rezove - a to je ponajprije smanjenje velikog broja zaposlenih u gradskim upravama - gradonačelnici se još nisu odlučili. Malo koji od njih dosad se odlučio i na smanjenje drugih rashoda, poput onih za plaće i socijalu.
Prema istraživanju koje je proveo Anto Bajo s Instituta za javne financije, u 20 hrvatskih županija, 126 gradova i 430 općina 2008. bilo je zaposleno više od 66.000 radnika. Pritom je njih 37.000 radilo u lokalnim upravama, a više od 29.000 u komunalnim poduzećima. Dosad se broj zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave u prosjeku povećavao za oko dvije tisuće na godinu, što pokazuje u kojoj je mjeri lokalna samouprava bila poželjno radno mjesto za prosječnog građanina, piše Jutarnji.
U gradovima je prevelik broj zaposlenih, ali manjak stručnjaka
Promjene u sustavu poreza na dohodak, ali i smanjivanje parafiskalnih nameta, izravno će se odraziti na punjenje gradskih blagajni pa će gradske vlasti morati jače zahvatiti u rashodovnu stranu svojih proračuna. Ona bi mogla uključiti i smanjenje broja zaposlenih, iako Dubravka Jurlina-Alibegović sa zagrebačkog Ekonomskog instituta upozorava da hrvatski gradovi boluju od iste bolesti kao i društvo u cjelini, a to je prevelik broj zaposlenih, ali manjak stručnjaka.
U uvjetima sve manjih prihoda, gradovima neće puno pomoći ni nastavak zaduživanja na domaćem i inozemnom tržištu jer za to trebaju dobiti suglasnost Ministarstva financija, a i visina njihova zaduženja zakonski je limitirana: otplata kredita ne smije prijeći više od 20 posto godišnjih prihoda.
