Danas je svaki treći umirovljenik u riziku od siromaštva. No Hrvatska je po standardu "prešišala" Slovačku, Mađarsku i Bugarsku.
"2013. je naš standard bio je osjetno ispod dvije trećine prosjeka Unije. Lani smo dosegnuli tri četvrtine prosjeka. Dakle, napredovali smo. U prosjeku", izvijestio je reporter Dnevnika Marko Biočina.
Prosječni životni standard u Hrvatskoj sad je viši nego u državama koje su ranije ušle od nas u Uniju: Slovačkoj, Mađarskoj i Bugarskoj. A razlika i u odnosu na države koje čekaju članstvo – poput Srbije, BiH, i Crne Gore se povećala. No, je li to dovoljno?
"Kumulativna stopa rasta nadnica je naprosto smiješna. To je jedan od razloga zašto ljudi odlaze, zašto oni koji bi mogli biti nosioci rasta više nisu tu među nama", pojasnio je posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za ekonomiju Velibor Mačkić.
Prosječni građanin je statistička kategorija. Stvarni građani o standardu pričaju vrlo različite priče.
"Definitivno se živi bolje, poslovanje je jednostavnije i bolje. Razni EU fondovi nam pomažu u razvoju poslovanja i razvoju naših prototipa, stvari, otvaraju nam se nova tržišta", rekao je zadovoljni poduzetnik Milan Domazet.
Prosječna neto plaća u tehnološkom sektoru od ulaska u Uniju porasla je više od 50 posto. Ali ne rade svi takve poslove i ne žive svi u Zagrebu.
Prosječna plaća u sisačko-moslavačkoj županiji prije deset godina bila je 19 posto manja nego u Zagrebu. Danas je 25 posto manja. Jaz se širi.
"Ljudi se nekako sigurnije osjećaju. Iskreno, moglo bi biti bolje, ali samo da je ovako, da ne bude gore", strahuje umirovljenik iz Hrvatske Kostajnice Tomislav Kramarić.
Pročitajte i ovo
Iseljavanje i gospodarski rast potakli su rast plaća, ali ne i mirovina. Relativni standard starijih se smanjio. Prije deset godina svaki četvrti građanin preko 65 godina bio je u riziku od siromaštva. Danas – svaki treći. A većina njih opet iznad razine potrebne da dobiju socijalnu pomoć.
Pročitajte i ovo
"Mi svjesno imamo neke segmente stanovništva za koje znamo da su siromašni, ali s druge strane naši ovi sustavi koji su usmjereni na zaštitu najsiromašnijih su tako prenisko postavljeni da onda mnoge stvarno siromašne isključuju. Tu ima prostora za napredak", rekao je predstojnik Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu Zdenko Babić.
Prvih deset godina članstva u Uniji neosporno nam je donijelo određenu količinu blagostanja. No, kako to blagostanje pravedno raspodijeliti ostaje ključni izazov za desetljeće koje je – pred nama.
Više o deset godina u Uniji pogledajte u priloženom videu.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
