Skupina akademika: Ne brzati s izmjenama u obrazovnom sustavu!

Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), u odgovoru na različita mišljenja u Hrvatskoj o nastavnim planovima i programima za školsku nastavu matematike, fizike, kemije i biologije za osnovne i srednje škole, osvrnuo se danas na značaj i ulogu obrazovanja u tim područjima, istaknuvši da ona moraju biti adekvatno tretirana u strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije kao jedan od ključnih faktora za razvoj gospodarstva i društva.

Pročitajte i ovo Adventski prosvjed U borbu se uključio još jedan sindikat: Zbog velikog interesa došlo je do važne promjene Obrazovanje novog doba Hrvatske škole solidno su opremljene za digitalnu nastavu - školarci obožavaju moderne metode poučavanja

"Školska nastava matematike, fizike, kemije i biologije kao temelja inženjerskih, medicinskih, biotehničkih, matematičkih, prirodoslovnih, ekonofizičkih te sve više i drugih struka, mora biti adekvatno tretirana u strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije kao jedan od ključnih faktora za razvoj gospodarstva i društva. Uloga tih temeljnih znanja treba biti adekvatno sagledana i ugrađena u Strategiju, kao uvjet za uspješnost Hrvatske na svjetskom tržištu rada i znanja, o kojem će prioritetno ovisiti budući životni standard građana RH", mišljenje je 14 članova-potpisnika izjave Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU-a.

>> Od danas kreću prijave za upis u srednje škole putem interneta

"Odustajanje od tog cilja vodilo bi Hrvatsku u zemlju slabo obrazovane i slabo plaćene radne snage. Zato se ne smije nabrzinu ulaziti u nedovoljno pripremljene i promišljene promjene obrazovnog sustava kao što su izrada i uvođenje kurikula, donošenje novih i mijenjanje postojećih udžbenika, izmjene zakona i podzakonskih akata i slično", stoji u njihovu priopćenju.

Pritom u obzir treba uzeti neka pozitivna iskustva školstva orijentiranog na razvoj (na primjer u Njemačkoj, Austriji, Kini), kao i neka negativna iskustva školstva koje nije bilo dovoljno orijentirano na razvoj (na primjer u Finskoj, SAD, Engleskoj), a koje su sada uočene u tim zemljama, a sve rasprave o reformi školstva trebaju se temeljiti na snazi i uvažavanju znanstvenih i stručnih argumenata, stoji nadalje u izjavi koju potpisuju akademici Slaven Barišić, Andrej Dujella, Ksenofont Ilakovac, Nikola Kallay, Leo Klasinc, Vladimir Paar, Josip Pečarić, Goran Pichler, Stanko Popović, Ivo Šlaus, Vitomir Šunjić, Marko Tadić, Nenad Trinajstić i Dario Vretenar.

Napominju da je obrazovanje u području prirodoslovlja i matematike važno kao dio opće kulture pojedinca, pri ocjeni i uporabi suvremenih dostignuća i sredstava, jer razvija sposobnost egzaktnog poimanja bitnog za razvoj društva i tehnologije te jer daje ključnu osnovicu za brojne studije i za odgovarajuće stručnjake na razini srednjeg obrazovanja.

"Razvoj prirodoslovlja donosi nova znanja i razumijevanja prirodnih pojava, što svakako treba uključiti u obrazovni proces. Također, u obrazovanje treba uključiti nove, a prokušane nastavne i pedagoške metode. Sve se promjene trebaju vršiti kontinuirano, u malim koracima, preispitujući rezultate prethodnih zahvata. U obrazovanju se pogreške ne mogu ispraviti ni jednostavno niti brzo, jer posljedice pogrešnih zahvata traju i po pola stoljeća", ističu nadalje u svojoj izjavi kojom žele pojasniti stavove HAZU-a po tome pitanju.

Upozoravaju kako je pogrešno nastavne predmete kao što su matematika, fizika, kemija i biologija objedinjavati u zajedničke interdisciplinarne predmete, a također je pogubno smanjivanje nastavnih sati iz temeljnih prirodoslovnih predmeta. "Postojeći nastavni plan s određenim nastavnim satima iz matematike, fizike, kemije i biologije ne bi trebalo mijenjati", kažu.

"Dosadašnji pristup obrazovanju, s dobro zastupljenim temeljnim prirodoslovnim disciplinama, dao je nekad teško zamislive rezultate u znanosti i primjeni znanosti u svim područjima života. Stoga je jasno da je dosadašnja koncepcija obrazovanja bila itekako plodonosna te da je ne treba mijenjati, već tek postupno usavršavati", ističu.

Međutim, nastavne sadržaje iz pojedinih temeljnih prirodoslovnih disciplina treba osloboditi pretjeranog pamćenja nevažnih podataka i šablonskog rješavanja zadataka, s time da se temeljni pojmovi bolje utvrđuju i primjenjuju; školske kabinete za fiziku, kemiju i biologiju potrebno je opremiti, kao i osigurati da nastavnici imaju znanje na višoj razini od onoga koje predaju, zaključuju akademici. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook