U drugom polugodištu vrata svake škole morat će se zaključavati. Strašna tragedija okidač je zbog kojeg se traži veća sigurnosti u školama.
"Morat ćemo praktički s ekspertima razmisliti o svim mogućim, najgorim, nepredvidivim scenarijima i shodno tome pronaći rješenja - tehnička, materijalna, ljudska i financijska", rekao je premijer Andrej Plenković.
Najavljuje se i poboljšanje vrata. No u Hrvatskoj je oko 900 osnovnih škola, a tu su i područni uredi. Tisuće vrata što novih, što starijih. Tko će jamčiti da je sigurnost svuda ista?
"Svaka vrata imaju svoju mehaničku zaštitu, stara vrata imaju cilindre, imaju neke dodatne brave koje dok su zaključane imaju svoju svrhu, nakon toga mislim da je tu kraj priče što se tiče sigurnost", rekao je bravar Davor Lisica.
Pa bravar s 35 godina radnog staža predlaže da se zaključavaju učionice. "Pa se onda uz neku kameru i videonadzor ili kroz špijunku, koja se stavi na vrata, vidi tko ulazi. Tu se može staviti personalizirani ulazni profil s kontrolom pristupa da onome tko smije ući negdje se to omogući, tko ne smije, bez ključa, neće moći ući unutra", rekao je Lisica.
Ministar Radovan Fuchs ima drugu ideju. "Vrata koja su po sistemu onih protupožarnih - možete izaći, ali ne možete ući bez kontrole, što je jedno od rješenja, ali za takav zahvat treba vremena".
A tu je i javna nabava, koja u Hrvatskoj traje koliko traje. Detektori metala nisu opcija jer bi ulazak u škole predugo trajao pa je najavljena sistematizacija škola na način da ustanova ima osobu zaduženu za sigurnost. Kvalificiranu, s posebnim znanjima.
"Nije isto stoji li na porti, u ovakvim okolnostima, osoba koja je recimo zadužena za čišćenje škole ili netko tko je domar čije vještine i znanja nisu iste kao kod onog tko je profesionalno pripremljen, obučen, istreniran", rekao je Plenković.
Sindikati se s premijerom slažu da ta osoba mora biti zaposlena u školi.
"Da je to neka osoba koja je svojim radnim mjestom vezana uz školu, a ne da je to netko tko danas štiti kladionicu, a sutra školu", rekao je Željko Stipić.
Kadar postoji. U Hrvatskoj licencu za zaštitare ima 40 tisuća osoba, a radi ih samo 15 tisuća.
"Zašto? Jer ti ljudi rade za minimalac. Tako da realno rečeno, da angažirate zaštitara iz nekog zaštitarskog društva ili čovjeka koji će biti osoba unutar škole nećete puno uštedjeti jer vam prakitčki i jedan i drugi rade za minimalac", rekao je Ante Perčin iz Udruge menadžera sigurnosti.
Prosječna plaća zaštitara je 880 eura neto, a domara 920. Motivacija kvalificiranim osobama može biti samo novac. Takav zaštitar opet imao bi više posla nego onaj na vratima nekog privatnog poduzeća.
"Da spriječi i vršnjačko nasilje, da spriječi dilanje droge po školama. Da tu djecu, koja sutra mogu biti okidač unutar vršnjačkog nasilja, netko gleda. Često kažu stavili smo videonadzor - Super. Mjera odlična, no tko taj videonadzor gleda?", objasnio je Perčin.
Drugim riječima nove zaštitare trebalo bi bolje platiti, a opet ne mogu imati plaću kao nastavnici. U svakom slučaju treba mijenjati zakone, raspisati natječaje, što je teško ostvarivo do početka polugodišta.
"Prvo treba postojati politička odluka, kada vi znate što hoćete, onda ne mora biti dug put do realizacije, ali ja nisam siguran da je u ovom trenutku tamo. Još uvijek se tu lome koplja, još uvijek tu postoje podijeljena mišljenja. Ali sad je tu odgovornost na onome tko je dobio mandat, jel' tako", nadodao je Stipić.
Razočaravajuće je da se rješenja traže tek kad se dogodi tragedija. Nažalost to postaje hrvatski trend. Nakon krvoprolića na Općinskom sudu u Zagrebu 1999., na sudove se uvode detektori metala i zaštitari.
U centre za socijalnu skrb uvedeni su nakon pucnjave u Đakovu. Pred bolnice intenzivnije nakon napada na Jordanovcu. S druge strane, zaštitari čuvaju poslovnice FINE, ministarstva, državne urede... Škole u petak nitko nije čuvao.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
