Sabor o izmjenama Zakona o sigurnosti u prometu: Znatno se povećavaju novčane kazne i dolaze rigorozne mjere

Obrazlažući prijedlog, državni tajnik Ministarstva zdravstva Željko Plazonić rekao je da se njime utvrđuju Ministarstvo zdravstva i Agencija za lijekove i medicinske proizvode kao nadležna tijela za provedbu Delegirane uredbe i zakonskog prijedloga, te se utvrđuju zadaće tih nadležnih tijela.

Pročitajte i ovo lom u stranci Udarac Raspudićima! Napuštanjem Mosta ostaju bez novca iz proračuna, samo je jedan način da ga dobiju izvješće DIP-a Samo jedan mlađi od 30: Objavljeno tko su najmlađi i najstariji izabrani zastupnici i zastupnice

Zakonski prijedlog sadrži odredbe o osnivanju, upravljanju i dostupnosti repozitorijskog sustava koji će sadržavati informacije o sigurnosnim oznakama i omogućavati provjeru autentičnosti i identifikaciju lijekova.

Troškove repozitorijskog sustava snose nositelji proizvodne dozvole za lijek koji nosi sigurnosne oznake. Repozitorijski sustav osniva i s njim upravlja Hrvatska organizacija za provjeru autentičnosti lijekova, koju su osnovali proizvođači i nositelji odobrenja za stavljanje lijeka u promet čiji lijekovi nose sigurnosne oznake.

Zakonskim prijedlogom također su određeni Ministarstvo zdravstva kao nadležno tijelo za nadzor nad provedbom Delegirane uredbe i Agencija za lijekove i medicinske proizvode za nadzor nad repozitorijem.

Rasprava o zakonu

Podsjetivši na nedavnu izjavu ministra Zdravka Marića da je zdravstveni sustav neodrživ, Branimir Bunjac (Klub zastupnika Živoga zida i Snage) upozorio je kako troškovi za lijekove postaju veliki problem i praktički nadmašuju probleme u brodogranji. Rekao je da je država sada veledrogerijama dužna 2,2 milijarde kuna, koje, ustvrdio je, nema otkud dati.

Istaknuo je i da u Republici Hrvatskoj većina lijekova nije hrvatskoga porijekla, a njihovu cijenu određuje država. Pri tome se, dodao je, cijene lijekova u našoj zemlji formiraju prema bogatim zemljama i lijekovi su skuplji nego u bilo kojoj susjednoj zemlji.

"Znači, cijena lijeka je u Republici Hrvatskoj daleko skuplja nego u Bosni i Hercegovini (BiH), Mađarskoj, Srbiji i drugim zemljama iz naše regije", rekao je i upozorio da je u Hrvatskoj cijena lijeka ponekad 15 do 20 puta veća nego što je, primjerice, cijena llijeka u Rusiji. Tako je, dodao je, i Sumamed, koji se proizvodi u našoj zemlji, 50 posto jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj.

Bunjac je upozorio i na problem korupcije gdje se kupuju najskuplji lijekovi i napomenuo kako je čuo da je u jednoj bolnici netko blokirao nabavu lijekova svih drugih proizvođača osim Bayera.

Problem krivotvoreni lijekovi

Na problem krivotvorenih lijekova upozorio je uime Kluba HDZ-a Mladen Karlić (Klub HDZ-a) rekavši kako je navodno negdje čak trećina lijekova krivotvorena te ih se pokušava prodati na razne načine kako bi se došlo do brze zarade.

Zato se, dodao je, ovim zakonskim prijedlogom utvrđuju nadležna tijela i njihove zadaće te odredbe o osnivanju upravljanju i dostupnosti repozitorijskoga sustava koji će sadržavati informacije o sigurnosnim oznakama i omogućiti provjeru autentičnosti i identifikaciju lijekova. Karlić je objasnio i da se delegiranom uredbom uvode dvije nove sigurnosne oznake - jedinstveni identifikator, jedan dvoznamenkasti barkod i zaštita od otvaranja, koje će biti postavljene na pakiranje većine lijekova za humanu primjenu .

U ime Kluba Mosta zastupnik Tomislav Panenić rekao je da taj klub podržati spomenutu direktivu iako je, ocijenio je, problem puno dublji. Upozorio je da se dugovanja HZZO-a prema veledrogerijama ugrađuju i u cijene lijekova te smatra kako će se, ako spustimo cijene lijekova na tržištu, smanjiti i mogućnost nabave krivotvorenih lijekova. "Lijekovi su vrlo zahvalna roba za šverc", rekao je Panenić.

Izmjene zakona o prometu

Predloženim izmjenama o sigurnosti prometa na cestama znatno se povećavaju novčane kazne te prvi put propisuje mjera privremenog oduzimanja vozila recidivistima koje se opisuje kao "sredstvo počinjenja prekršaja".

Državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić u ime predlagatelja kazao je kako je novom zakonu cilj smanjiti broj stradalih u prometnim nesrećama.

"Jedna od izmjena je povećanje visina novčanih kazne za najteže prekršaje, trebale bi se usklađivati s težinom posljedica koje je prekršaj donio", kazao je Katić i dodao da se radna skupina odlučila za osam najtežih prekršaja koji dovode do najtežih posljedica. Povećanje novčanih kazni bit će sa sadašnjih 5000 do 15.000 povećano na 10.000 do 20.000 kuna.

Osam najtežih prekršaja su: vožnja u suprotnom smjeru na brzim i autocestama, prekoračenje brzine u naseljenom području za 50 i više km/h, namjeran prolazak kroz crveno svjetlo (uz povećanje ili istu brzinu kretanja vozila), odbijanje alkotesta, vožnja pod utjecajem alkohola iznad 1,5 promila i vožnja pod utjecajem droga, upravljanje vozilom prije dobivanja vozačke dozvole, za vrijeme dok je vozačka dozvola ukinuta zbog sakupljenih negativnih bodova ili dok je vozačka oduzeta kao privremena mjera zbog počinjenog prekršaja.

Povećavaju se kazne

Povećavaju se i kazne za vožnju bez sigurnosnog pojasa, s dosadašnjih 500 na 1000 kuna. S 500 na 1000 kuna se povećava i kazna kod nepropisnog prijevoza djece te kod nepropisnog korištenja mobitela prilikom vožnje.

Cilj zakona je povećanje svijesti svih sudionika u prometu o nužnosti poštivanja prometnih propisa te prihvaćanje pravilnog ponašanja u prometu radi smanjenja broja najtežih prekršaja koji izravno dovode u opasnost vozače i druge sudionike u prometu.

Prijedlogom se propisuje minimalno trajanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom u ovisnosti o broju ponavljanja prekršaja te propisuju i povećavaju negativni prekršajni bodovi za najteže prometne prekršaje.

Osim za ove najteže prometne prekršaje, povećavaju se kazne i za nekorištenje sigurnosnog pojasa, nepropisan prijevoz djece, korištenje mobitela i nepoštivanje pravila prednosti prolaska, nekorištenje zimske opreme, bijega s mjesta prometne nesreće, nepropisno pretjecanje te nezaustavljanje na pružnom prijelazu.

Kao prekršaj se propisuje nepoštivanje sigurnosnog razmaka između vozila na autocesti te novčana kazna za taj prekršaj. Naime, održavanje sigurnosnog razmaka na autocestama, zbog postizanja velikih brzina, omogućuje sigurno zaustavljanje ili usporenje vozila koje se kreće iza vozila kojeg slijedi. MUP stoga predlaže sigurnosni razmak od najmanje dvije sekunde prema pozitivnoj praksi u državama EU.

Uvodi se i obveza snimanja audio i vizualnim uređajima ispita iz nastavnog predmeta "Upravljanje vozilom". Svrha navedene odredbe ogleda se u mogućnosti kvalitetnijeg praćenja provedbe ispita, nadzora rada ovlaštenog ispitivača, analize i evaluacije procesa polaganja vozačkog ispita, kao i utvrđivanja objektivnih činjenica koje su prethodile rezultatu ispita.

Novina je mogućnost oduzimanja vozila. "To za cilj ima vozaču dati do znanja da je vozilo opasno sredstvo ako se ne koristi na pravilan način. Predlaže se da se privremeno, do odluke suda, može oduzeti vozaču vozilo ako je već dvaput kažnjen i počinio je ponovno neki od nabrojanih osam prekršaja", objasnio je državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić.

Klubovi zastupnika raspravljali o novom zakonu

Marko Sladoljev u ime Kluba zastupnika Mosta kazao je kako novi zakon ne bi trebao služiti zakonodavcu i Vladi za punjenje proračuna. "Represija je samo jedan moment. Treba poraditi na edukaciji u školama", kazao je.

"Broj prometnih nesreća se ne smanjuje kao ni broj stradalih. Potrebno je neke stvari mijenjati", kazao je Petar Škorić u ime Kluba zastupnika HDZ-a i dodao kako su svi osjetljivi kad se povećavaju novčane kazne, no uzbuna nastane kad se govori o recidivistima. "Nesrazmjeran je broj prijava koje podnese prometna policija i broja pravosudnih odluka po policijskim prijavama. Bilo bi dobro da se to rješava u pravosuđu na način da se olakotnim okolnostima ne banalizira počinjeni prekršaj", kazao je.

U ime Kluba zastupnika SDP-a Peđa Grbin je kazao da je novi zakon predstavljen kao nešto što će dovesti do smanjenja stradalih u prometu, no on je, kako je rekao, zapravo način na koji će se puniti državni proračun.

"Punjenje državnog proračuna je primarna mjera novog zakona, a trebala bi biti zadnja mjera. Idemo za starom i oborenom tezom da će povećanje strogosti sankcija dovesti do preventivnog učinka. Visoke kazne zbog neefikasnog hrvatskog pravosudnog sustava nikad neće niti biti izrečene", kazao je i dodao kako veći učinak ima samo izricanje kazne od njezine visine.

Tomislav Žagar u ime Kluba nezavisnih zastupnika kazao je da se represijom neće postići ništa. "Represijom nećete postići željene učinke. Neka kazne budu još drastičnije, ali neka budu iskazane postotkom plaće onoga tko je prekršio zakon. Recidivisti bi trebali plaćati posebnu stopu osiguranja jer su rizičniji u prometu pa trpi i zdravstveni sustav", kazao je Žagar.

"Zakon neće polučiti učinak već će kod ljudi izazvati strah", dodao je. Smatra da bi edukacija budućih vozača trebala krenuti već od najranijih godina odrastanja. "Policija mora imati sustavno praćenje, da vozači znaju kako su pod kontrolom", kazao je Žagar.

Nada Turina Đurić iz Kluba zastupnika GLAS i HSU kazala je da zakon neće polučiti očekivane rezultate. "Vidjet ćemo za godinu do dvije je li zakon imao ili nije konkretne rezultate. Naše je mišljenje da ih neće biti", kazala je.

Smatra da je vozilo često sredstvo rada. "Kad čovjeku oduzmete vozilo, oduzeli ste mu njegovu egzistenciju. To u ovom zakonu nije sagledano dovoljno dobro. Država si je uzela onaj dio prava koji ne bi smjela - a to je da može što hoće", dodala je Turina Đurić. Smatra da se loši zakoni vraćaju kao loš bumerang.

U ime Kluba zastupnika HSS-a i Demokrata Željko Lenart kazao je da je prijedlog zakona samo način punjenja proračuna. "Drakonske kazne koje se predviđaju kako bi smanjile broj poginulih na hrvatskim cestama - to neće učiniti. Već smo imali takvih primjera", kazao je i dodao da se zakon ne bavi "katastrofalnim stanjem hrvatskih cesta koje utječu na promet".

Bernarda Topolko u ime Kluba zastupnika HNS-a kazala je da su postojeće kazne dovoljno visoke. "Veći broj policajaca na cestama imao bi veće psihološko djelovanje na vozače od onoga što je predloženo", dodala je Topolko navodeći kako je prometna kultura u Hrvatskoj niska. "Veliki dio cesta je rekonstruiran, a na njima je i dalje ograničenje i postavljeni su prometni znakovi koji su bili prije radova", kazala je. (Hina,M.V.)