Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi želimo riješiti problem galopirajuće nelikvidnosti hrvatske privrede, poručio je zamjenik ministra financija Boris Lalovac predstavljajući danas prijedlog zakona u Hrvatskom saboru.


Lalovac je upozorio da je od kraja 2008. do danas nelikvidnost narasla na više od 23 milijarde kuna. Krajem 2008. godine nelikvidnost je iznosila 18,5 milijardi kuna, kraj 2009. godine 27,1 milijardi kuna, krajem 2010. bila je 35,8 milijardi kuna, a krajem 2011. iznosila je 41,7 milijardi kuna, dok je u prvih šesti mjeseci ove godine bila 43,9 milijardi kuna, naveo je.

Vezani članci Sjećanje na žrtve Srebrenice - 2 U Saboru komemorativni skup u spomen na Srebrenicu: ''Pitanje je uvijek što će biti poslije nas, hoće li djeca uživati u blagodatima ili će i dalje uživati u mržnji'' Uhićen Kazimir Bačić - 4 U Saboru se pokreće inicijativa za smjenu Bačića: ''Jasno je da bi minimum civiliziranosti bio da sam podnese ostavku''

Čak 37.803 poduzenika nisu od 2008, do 2011. predale godišnja financijska izvješča te je pokrenuto njihovo brisanje po službenoj dužnosti. Od toga njih 24.248 nema evidentirane osnove za plaćanje, a 13500 ih ima blokadu od 8,6 milijardi kuna, rekao je zamjenik ministra. Krajem svibnja duže od 60 dana bilo je blokirano 19.650 tvrtki sa 30.168 zaposlenih i blokadom od 14,9 milijrdi kuna.

74 tisuće insolventnih subjekata

Ti podaci, upozorio je, kao i pravna nesigurnost vjerovnika i investitora glede naplate svojih potraživanja, dugotrajnost stečajnog postupaka, niska kapitaliziranost, odnosno loša financijska struktura trgovačkih društava, vode prema financijskoj opterećenosti i niskoj investicijskoj bazi trgovačkih društava. To je temeljni problem za ostvarivanje gospodarskog rasta i novog zapošljavanja, kazao je Lalovac, ističući kako se predloženim zakonom to stanje želi promijeniti.

Broj insolventnih poslovnih subjekata se od 2008. do danas povećao s 52 tisuće na više od 74 tisuće, rekao je i dodao da još više zabrinjava njihova struktura jer iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje dužih od godinu dana iznosi više od 36 milijardi kuna, odnosno više od 80 posto ukupnih blokada.

Stečajni postupci bez uspjeha

Lalovac je upozorio kako dosadašnji stečajni postupci nisu uspjeli riješiti problem visoke nelikvidnosti te upozorio da 89 stečajnih postupaka traje dulje od 10 godina, 166 dulje od pet, a 280 dulje od tri godine. Prema studiji Svjetske banke, kazao je, u kategoriji brzine i kratkoće provođenja stečajnih postupaka Hrvatska zauzima neslavno 94 mjesto od ukupno 183 zemlje.

'Hrvatska je gora i od prosjeka zemalja istočne Europe i centralne Azije, a studija kaže da se u Hrvatskoj naplati samo oko 30 posto potraživanja', naveo je. Naglasio je i problem niske kapitaliziranosti poduzetnika koja je s 56 posto u 2001. pala na svega 34 posto u 2011.

Teška situacija hrvatske privrede

Loša financijska struktura ogleda se i u povećanju kreditnih zaduženja prema bankama kao i povećanju troškova za kamate što, upozorio je, posljedično dovodi do manjih investicija. One su u padu s 37,3 milijarde kuna u 2010. na 32,9 milijarde kuna u 2011. godini, rekao je Lalovac dodajući da je riječ o podacima koji se odnose na 98.530 poduzetnika koji su u 2011. podnijeli godišnja financijska izvješća.

Svi ti problemi ukazuju na tešku situaciju hrvatske privrede i razlozi su predlaganja zakona, rekao je. Glavni je cilj omogućiti poduzetnicima financijsko restrukturiranje radi ponovne uspostave likvidnosti i solventnosti i povećanje kapitaliziranosti pretvaranjem tražbina u udio u kapitalu.

Restrukturiranje

Financijskim restrukturiranjem želi se smanjiti financijsku opterećenost kamatama, osnažiti poduzeća za nove investicijske cikluse, povećati vrijednost imovine dužnika koja se u stečajima inače redovito rasprodaje ispod realne cijene te povećati razinu odgovornost uprave prema vjerovnicima, očuvati radna mjesta i osigurati jednak tretman vjerovnika i dužnika.

Zakonom se regulira postupak predstečajne nagodbe koju bi pokretao vjerovnik, vodila bi ga Fina, a mogao bi trajati najduže 120 dana. Zakonom su precizirani i rokovi plaćanja među poduzetnicima do 60 dana, za državne institucije 30 dana. U zdravstvu, u kojem su trenutno rokovi plaćanja 360 do 450 dana, predlaže se mogućnost plaćanja i do 60 dana. (Hina)

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.