Godinu dana od uvođenja mirovinske reforme saborski zastupnik Silvano Hrelja projekt isplate dijela obiteljske mirovine uz osobnu ocijenio je potpuno uspješnim jer više od 100.000 korisnika, uglavnom žena, ima mirovine uvećane za oko 100 eura.
Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) od 1. siječnja 2023. prvi je put u hrvatsko mirovinsko zakonodavstvo uvedena mogućnost korištenja dijela obiteljske mirovine preminulog supružnika u visini od 27 posto uz zadržavanje osobne mirovine, ako je to za korisnika povoljnije od samog korištenja obiteljske mirovine. Također, od istog dana sve obiteljske mirovine povećane su za deset posto.
''S velikim zadovoljstvom mogu konstatirati da je prvi dio projekta ostvarivanja isplate dijela obiteljske mirovine u potpunosti uspio i sasvim blizu svom završetku, a rezultati se najbolje vide u više od 100.000 korisnika s mirovinom većom u prosjeku za više od 100 eura mjesečno dijela obiteljske mirovine", istaknuo je Hrelja, inicijator takvog modela povećanja obiteljskih mirovina i političar koji se desetljećima bavi umirovljeničkim temama.
Pročitajte i ovo
Smanjiti rizik od siromaštva
Dodao je kako se ne smije zanemariti ni činjenica da prosječna obiteljska mirovina ostvarena prema ZOMO sada iznosi 431 euro bez korisnika prema međunarodnim ugovorima, što je za 24,5 posto više nego prije godinu dana.
''Isto tako, s velikim zadovoljstvom naglašavam da drugi dio projekta traje i trajat će i dalje, s obzirom na to da odredba o korištenju dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu vrijedi i za sve one koji će to pravo ostvarivati i u budućnosti", rekao je.
Cilj reforme bio je da se smanji rizik od siromaštva za korisnike starosne, prijevremene starosne i invalidske mirovine koji zbog smrti bračnog ili izvanbračnog druga ostaju bez znatnog dijela prihoda kućanstva.
Prema podacima koje je iznio ovaj tjedan, od početka provedbe Zakona do 29. siječnja 2024., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) zaprimio je 162.253 zahtjeva vezana za ostvarivanje prava na isplatu dijela obiteljske mirovine.
Broj zaprimljenih zahtjeva u siječnju i veljači 2023. godine kretao se od tri do četiri tisuće zahtjeva dnevno te je postupno tijekom godine padao, a u prosincu lani bilo je oko 200 zahtjeva dnevno.
Pročitajte i ovo
Riješeno 93 posto zahtjeva
Broj zahtjeva u siječnju ove godine kreće se oko 150 dnevno i očekuje se da će približan intenzitet ostati tijekom narednih godina, odnosno očekuje se 30 do 35 tisuća novih zahtjeva godišnje, što je, dodao je Hrelja, zapravo stalan novi posao za zaposlenike HZMO-a.
HZMO je riješio 151.000 zahtjeva, što je 93 posto.
Hrelja je pojasnio kako su najveći broj neriješenih zahtjeva ili vrlo komplicirani slučajevi u kojima je potrebno rekonstruirati dokumentaciju, često uz rješavanje prethodnih statusnih pitanja, primjerice postojanja izvanbračne zajednice, o čemu odlučuju sudovi, ili se radi o postupcima primjenom Uredbi EU-a i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju koji duže traju.
Tako je isplata dijela obiteljske mirovine odobrena za 103.000 korisnika, a prosječna svota dijela obiteljske mirovine je 101 euro, dok su najviše isplaćene mjesečne svote dijela obiteljske mirovine do 400 eura.
Prosječna ukupna bruto mirovina onih korisnika koji su uz osobnu mirovinu ostvarili i dio obiteljske mirovine podignuta je s 483 eura na 584 eura bruto.
Prosječna dob korisnika koji uz osobnu mirovinu primaju i dio obiteljske mirovine je 78 godina i šest mjeseci, a većina korisnika dijela obiteljske mirovine su žene, njih čak 83 posto.
