Sezona grijanja kuca na vrata: Jesmo li spremni?

Kada vanjska temperatura padne ispod 17 stupnjeva celzijevih, toplane počinju s radom. Svi radovi na toplinskim sustavima trebaju biti gotovi do 15. rujna, točnije sutra. U ljetnim mjesecima obavljen je remont vrelovodne mreže u Zagrebu i Osijeku, pa je većina sustava spremna za sezonu. Ipak, svi se suvlasnici zgrada podsjećaju na zadani rok, da HEP toplinarstvu dostave potvrde o radovima. A stručnjaci su precizno izračunali koji će energent najmanje opteretiti vaš kućni budžet.

Pročitajte i ovo Važno je znati Jeftino je, ali krije brojne opasnosti, od Brankine kuće ostalo je samo zgarište: Ako se tako grijete, na ovo trebate paziti Imaš pravo, ostvari ga Tko ima pravo na vaučere za struju? Provjerite jeste li među njima i što trebate napraviti

Za pet mjeseci koliko traje sezona grijanja prosječna hrvatska obitelj u 60 metara kvadratnih na plin potroši oko 2.300 kn, struju 9.500 kn, lož ulje 4.600. Dakle plin donosi višestruku uštedu. Još uvijek je ipak najisplativije grijati se na toplanu. Termostatski ventili na radijatorima, gospodinu Babiću, primjerice, služe za regulaciju topline. Zgrada u kojoj živi ima zajednički kalorimetar, pa uštedu na računima, još ne osjeća. 'Nadam da će u konačnici počet mjerenje energije po stanovima, pa ne bi morali vršit preinaku sustava grijanja, nego bi odmah imali uštedu energije', rekao nam je Mladen Babić, stanar spomenute zgrade.

Uštede počinju racionalnijim ponašanjem

Regulacijom topline mogu štedjeti oni koji se griju na plin. Kada će uključiti radijatore, odlučit će vremenske prilike. 'Ovisno o meteorološkim uvjetima, o nižim temperaturama. Kada temperature počnu varirati, oko 10 stupnjeva, jutarnja i večernja, već se onda osjeti potrošnja za nekakvih 30-ak, 40-ak posto', objasnio je Davor Šestan, glasnogovornik Gradske plinare Zagreb. Toplana, plin ili lož ulje, uštedjeti se može i bez velikih ulaganja, samo na racionalnijem ponašanju.

'Ono što bi sad mogli napraviti pojedinci je da ukoliko imaju stariju stolariju, provjere da li prozori dobro brtve, i sa trakama poboljšaju propusnost svježeg zraka', rekla nam je Sanja Horvat, koordinatorica projekata UNDP. Za intervencije još ima vremena, jer računi za grijanje neće tako skoro početi pristizati. Na klimu se griju i u Dalmaciji, gdje prirodnog plina još nema. Alternativni izvor je i grijanje na drva koje su mnogi pripremili zbog prošlogodišnje plinske krize. Nje ove godine, obećavaju odgovorni neće biti. No ekonomska kriza, zimu neće zaobići.