Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Rasprava o nelikvidnosti sustava

SDP predlaže rigorozne mjere za neplatiše

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Sabor je poslijepodne započeo raspravu o SDP-ovoj interpelaciji o ulozi vlade u stvaranju uvjeta za smanjenje nelikvidnosti sustava.

Interpelaciju je uvodno obrazložila Dragica Zgrebec (SDP), navodeći da nelikvidnost mjesecima kontinuirano raste te da su nepodmirene obveze poduzeća u prosincu prošle godine dosegnule 27 milijardi kuna.

Pročitajte i ovo Paket Vladinih mjera - 4 I mirovine dio mjera Vlada će odigrati posljednju kartu uoči raspuštanja Sabora: Evo što će biti s računima za plin i struju te cijenama proizvoda Josip Aladrović Spas poduzeća i radnika Ministar najavljuje po kojim će pravilima i tko dobivati novac, prijeti onima koji su zlouporabili mjere: "Nećemo ih više financirati"

Naglasila je da u insolventnim tvrtkama radi 48.500 radnika, čija su radna mjesta ugrožena pa će se u idućih nekoliko mjeseci naći na zavodu za zapošljavanje. Zgrebec tvrdi da uzrok nelikvidnosti nije samo svjetska kriza, nego i loše postavljen sustav u Hrvatskoj.

Nevjerojatnim je ocijenila vladino tumačenje da je među insolventnima najviše tvrtki s jednim zaposlenim, ističući da je zabrinjavajuće upravo to što je riječ o tvrtkama bez zaposlenih i bez imovine, ali s enormnim dugovima, koji čine 65 posto ukupnog iznosa nepodmirenih obveza.

'Vlada objašnjava da takvi zatvaraju jedno, a otvaraju novo trgovačko društvo, dok obveze ostaju u onom koje ide u stečaj. Ako zna za takvu situaciju i da je riječ o alarmantnom broju, zašto vlada ne predlaže zakonske izmjene kojima će onemogućiti takvo ponašanje', upitala je Zgrebec.

Ustvrdila je da na nelikvidnost značajno utječu dugovi pet velikih državnih poduzeća, od kojih četiri imaju veće iskazane obveze od potraživanja. Naglasila je potrebu jače discipline u financijskom sustavu, ističući kako je važno da država i državne institucije te državna i javna poduzeća na vrijeme podmiruju svoje obveze.

Vlada: 15 posto je manje insolventnih tvrtki

SDP zato predlaže da se vladu obveže da osigura podmirenje obveza iz proračuna u roku od 30, a državnih i javnih poduzeća 60 dana. Traže, također, rigorozne mjere za neplatiše, jer opterećuju sposobne tvrtke, obrazložila je Zgrebec.

Pozdravila je vladinu najavu o novom jedinstvenom uređenju evidencije poslovnih udjela, tumačeći kako će to biti dobra posljedica SDP-ove interpelacije.

SDP-ovu interpelaciju vlada je odbila, a u pisanom očitovanju ističe se da SDP ne barata točnim podacima, te da je u rujnu 2009. bilo 24.556 insolventnih tvrtki, s ukupnim dugom od 19,3 milijarde kuna.  Vlada ističe da je to 15 posto manje insolventnih tvrtki nego u razdoblju od 2000. do 2003., a da je u takvim tvrtkama čak 40 posto manje zaposlenih nego za mandata SDP-ove vlade. 'Samo bih podsjetio da je prije 11 godina bilo čak 30 tisuća blokiranih pravnih osoba i više od 28 milijuna nepodmirenih osoba. dakle nelikvidnost je konstanta hrvatskog gospodarstva', ističe HDZ-ov zastupnik Goran Marić.

Sabor o državnim potporama u 2008.

Hrvatski sabor je na samom kraju današnjeg zasjedanja razmotrio izvješće o državnim potporama u 2008., a zastupnički klubovi su suglasni da bi potpore trebale biti učinkovitije i više usmjerene na projekte nego na programe. Zastupnik HDZ-a Dragan Kovačević naveo je kako državne potpore u EU u prosjeku iznose 0,4 posto BDP-a te da je uglavnom riječ o horizontalnim i regionalnim potporama. U Hrvatskoj, međutim, potpore u BDP-u sudjeluju s 1,93 posto, dok je udio horizontalnih i regionalnih potpora oko 24 posto. 'Sigurno da takvom strukturom ne možemo biti zadovoljni, da treba smanjivati sektorske potpore', kazao je Kovačević.

Upozorio je i da su potpore poljoprivredi i ribarstvu porasle na 40 posto ukupnih potpora. 'Ta situacija nije dobra ni održiva. Svi smo za potpore u poljoprivredi, ali one moraju biti efikasnije', rekao je Kovačević. Zastupnik SDP-a Davor Bernardić također smatra da treba smanjiti potpore koje u Hrvatskoj idu gubitašima, favoriziranim sektorima. Brine ga način dodjele potpora iz proračuna. 'Direktne dotacije najnetransparentniji su kriterij, sklon selektivnom pristupu, od kojeg razvijene zemlje bježe. U EU su potpore usmjerene više projektno nego programski', rekao je Bernardić. Zastupnik HNS-a Zlatko Koračević ocijenio je, pak, da treba smanjiti broj davatelja potpora i optimizirati potpore, kako bi u konačnici dale što bolje rezultate.

Upozorio je da učinke ne daju ni potpore za gradove i općine na područjima od posebne državne skrbi. 'Po novom sustavu definiranja potpomognutih područja u ta područja ulazi 84 posto općina i gradova koji su i do sada bili potpomagani, što znači da su učinci potpora vrlo mali', rekao je.(Hina)

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene